Poruka iz Mostara: Tema muzeja na Heliodromu ne može biti djelovanje HVO-a, nego stradanje logoraša

Podsjetio je da je na tom lokalitetu ubijeno 77 ljudi koji su kako ističe krivi bili samo zato što su rođeni kao Bošnjaci ili su voljeli BiH.

"Ovo je poruka svim onim koji su dozvoliti da se na prostoru Heliodroma koji je bio mučilište velikog broja građana Mostara i BiH, izgradi muzej HVO-u koji je direktno i presuđen od strane Haškog tribunala za Udruženi zločinački poduhvat, jer je to nedopustivo, to je civilizacijski odron“, poručio je Hajdarović.

Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba Vesna Teršelič ističe kako je na prostoru bivše Jugoslavije sve veći problem priznavanje sudski utvrđenih činjenica, koji je vidljiv i na ovom primjeru.

"Mi smo tu jer se zalažemo za priznavanje patnje svih žrtava i poštivanje sudski utvrđenih činjenica. Na Heliodromu je bio logor. BiH predstavnici vlasti su se dogovorili o tri muzeja, jednom HVO-a u Mostaru, drugom Armije BiH u Tuzli i trećem Vojske RS-a na način da se predvidjelo zapravo, da muzej bude na Heliodromu. To je neprimjereno. Mi kao organizacija za ljudska prava smo razgovarali i sa Udruženjem logoraša i organizacijama u BiH, kako bi skupa vidjeli šta dalje, ali taj dogovor unutar BiH izgleda da je čvrst i pitanje je kako usmjeriti kampanju. Ono što u najmanju ruku očekujemo kao organizacija za ljudska prava je, da se u muzeju tematizira stradanje logoraša. Dakle ako muzej stoji na tom mjestu, onda njegova glavna tema treba biti, ne djelovanje HVO-a, nego stradanje logoraša", konstatovala je Teršelič.

Ističe kako je bitno da suorganizuju ovu tribunu, jer smatraju da je za nove generacije jako važno kako će se pamtiti logore i kako će se slati dalje poruke o pamćenju.

Predstavnica Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske Senna Šimek smatra, kako je najopasnija rečenica koja se može čuti u zemljama bivše Jugoslavije da je rat pripadao prošlosti i da se treba okrenuti budućnosti, jer kako ističe rat i dalje utječe na sve politike obrazovne, zdravstvene, građevinske i sve ostale i da je uvijek negdje u podtekstu, te se ne može zaobići koliko god se pokušavalo.

"To je posebno važno za Hrvatsku koja je ušla u Evropsku uniju i nastoji se prikazati da smo se svi s time suočili, završili, procesuirali šta smo trebali i što nismo da nismo, te da se sad trebamo okrenuti BDP-u stanovništvu i takvim stvarima, ali se zapravo se pokazuje da je to i dalje tu kod nas", kazala je Šimek.

Govoreći konkretno o Mostaru, gdje sutra bivši logoraši najvjerojatnije neće moći pristupiti mjestu stradanja na lokalitetu bivšeg logora Heliodroma, koji je previđen kao vojni muzej HVO-a, kaže kako je važno istaknuti činjenicu da bi Republika Hrvatska trebala sufinansirati izgradnju tog objekta.

"Tu se pokazuje stav Republike Hrvatske prema ratu u BiH, prema odgovornosti Hrvatske države i na koji način se činjenicama podučava u školama. To je još i važnije , jer će u jednom trenutku biti sve manje živućih svjedoka i mladi ljudi će morati da se odgovorno suočavaju sa tim. To neće moći ako nemaju informacije o tome i ako se sve svodi, na kako se to u Hrvatskoj kaže, jedinstveno ratište protiv velikosrpske agresije", zaključila je Šimek.

Obilježavanja 30. godišnjice početka zatvaranja logora HVO-a održava se u organizaciji Udruženja logoraša Mostar, kojima su ove godine suorganizatori organizacije iz Republike Hrvatske i to Documenta-Centar za suočavanje sa prošlošću i YIHR- Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske.

Tim povodom za sutra, 19. marta najavili su kako će u 11:55 sati posjetiti logor Heliodrom gdje će biti odana počast svim ubijenim logorašima, a nakon toga će u Narodnom pozorištu Mostar biti održana Komemoracija za 77 ubijenih logoraša Heliodroma.