Posavina: U polju gdje je nekada rastao kukuruz sada teče nafta

"Za deset dana došlo je 70 kamiona opreme, kontejneri i turbine što vuku mulj i tu su radili dvije godine - 2013. i 2014. godine. Bušili su na dubini od 2.800 metara. Toliko je duboka ova bušotina. Ali, će čujem od tih ljudi koji su radili, još tri bušotine raditi u krugu od 900 metara. Ovdje je pronađena nafta i odvezeno je za Novi Sad dvije cisterne po 10.000 litara otprilike na ispitivanje", navodi Kojić.

Već na 1.800 metara dubine, navodi Kojić, koji je svakodnevno bio na radilištu, pronađen je bitumen.

"Prije rata su isto ispitivali iz NIS-a iz Beograda i snimak je pokazao na ovom terenu da ima nafte. Bušili su u Gornjoj Čađavici - nema ništa i kod Prnjavora isto nema ništa", veli Kojić. 

Istraživanja su eto, pokazala da nafte ima jedino u Obudovcu, a analiza će pokazati i procjena da li će biti i eksploatacije. Mjesto na kojem se sada nalazi bušotina je obrađivano. 

"Sedam godina sam radio ovu njivu u zakup. Moja kuća je tu, nema 200 metara i zemlja. Bilo bi dobro za selo, mjesnu zajednicu, opštinu Šamac kada bi bilo nafte. Zaposlilo bi se radnika koliko - toliko. Sigurno da bi se obradovali, a posebno vlasnik. On bi se još više obradovao", navodi Kojić. 

Nadali, su se, kaže još odranije da bi se u Obudovcu moglo pronaći "crno zlato".

"To je prije rata snimano i kazano da je ima ovdje na ovim prostorima. Mogli smo se i ponadati, pogotovo što su bušili i utvrdili da ima", ističe Kojić.

 Na oko dva kilometra od bušotine prema samom centru Obudovca pronašli smo i jednog od vlasnika zemljišta na kojem se vrše istraživanja, Jovu Ristića. 

"Već preko dvije godine rade se istraživanja i bušenja. Malo sam bio u kontaktu sa tim stručnjacima koji su tamo radili. Još u početku su mi rekli, tvrdili da 99 posto da nešto ima. Ovih dana čuo sam izjavu ministra Đokića kao da postoje određene količine i da je dobar kvalitet", priča Jovo.

Naime, ministar industrije, energetike i rudarstva bh. entiteta RS Petar Đokić rekao je kako je na području tog bosanskohercegovačkog entiteta pronađena nafta. Đokić je naglasio kako to za bh. entitet RS "nisu male količine, ali da one za NIS kao kompaniju još nisu dovoljne da bi mogli početi eksploataciju nafte". 

Istakao je kako su zato potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li je moguće povećati količinu nafte koja bi se mogla crpiti s te bušotine.

Inače, bušenje u Obudovcu izvodi preduzeće "Jadran Naftagas", zajedničko preduzeće Naftne industrije Srbije i ruske kompanije "Zarubežnjeft", a radove su započeli krajem maja 2013. godine.

Preduzeće je još 2011. godine s resornim ministarstvom sklopilo ugovor o koncesiji za istraživanje i korišćenje nafte i gasa na period od 28 godina, od kojih tri za istraživanje, a 25 za eksploataciju.

Ugovorom "Jadran Naftagas" se obavezao da će na osnovu usvojene Studije ekonomske opravdanosti, u istraživanja i eksploataciju nafte i gasa na teritoriji Republike Srpske investirati 229 miliona dolara, s tim da će planirana vrijednost investicija za istraživanje iznositi 40,7 miliona dolara, a za fazu eksploatacije 188,3 miliona dolara, ako se dokažu rezerve.

 "Ja sam još kao dječak sa ocem i djedom tu dolazio jer je od starina to naša njiva. Nije čitava parcela moja: moje je osam dunuma, ostalo oko 11, od ukupno oko dva hektara je od rođaka koji živi u Hrvatskoj. Tako da je to jedno deset metara u njegovoj strani, ali koriste i moju parcelu pošto preko nje prelaze", govori Ristić.

Ističe da je kao dječak tu sam hodao i išao sa roditeljima te da nikada nikada ništa nije primjetio, nešto posebno što bi ukazivalo na moguće nalazište.

"Orao sam i sa traktorima dok god oni nisu ušli. Ništa posebno. Zemljište kao zemljište. Bilo je ondje malo uvale. Sada su oni kada su kopali neki bazen pa su to vratili", navodi Jovo. 

Ističe da svaka država pa i naša, ako ima neko prirodno bogatstvo to je dobrobit za čitavo stanovništvo, za čitavu BiH.

"To je sasvim normalno. Čitavo društvo imalo bi koristi, a ako bi se neko radno mjesto ukazalo da bi neko odavde i naš mogao da radi dobro bi bilo. Takvo je vrijeme, besparica, firme ne rade. Svako radno mjesto dobro bi došlo posebno za mlade ljude. Mnoštvo njih vapi za nekim poslom", priča nam Jovo.

No, ima malo i straha od eventualne eksploatacije nafte. 

"Malo se plašim, pošto mi nemamo izvora za pijaću vodu. Da ne bi slučajno, nisam nikakav stručnjak, ali koliko znam naftu prate i plinovi pa da ne bi došlo do nekog zagađenja. Nadam se, tu su sve ispitivanja koje stručni ljudi obavljaju, da ne bi dozvolili da se to desi", naglašava Ristić.  

Jovo je nekada na prostoru gdje se sada nalazi bušotina uzgajao kukuruz, pšenicu, djetelinu. sada umjesto tih kultura dobiva naknadu za zemljište koje se koristi. 

"To je naknada, nešto u iznosu što rodi kukuruz na godinu dana. Na godinu dana sam i dao u zakup", kaže Jovo.  

No, nije samo prostor Bosanske Posavine mjesto u kojem se očekuju nova naftna istraživanja. Slično se planira i u bh. entitetu FBiH. 

Direktor Federalnog zavoda za geologiju prof. dr. Hazim Hrvatović rekao je nedavno kako bi do kraja 2015. godine trebao bi biti potpisan ugovor o koncesiji za istraživanje i eksplataciju nafte i plina na području bh. entiteta Federacije Bosne i Hercegovine, a početkom 2016. uslijediti i prva istraživanja na terenu.

Naime, u dokumentu koji se odnosi na istraživanje nafte i plina na području Federacije BiH navedeno je da je izvršena preliminarna analiza matičnih stijena, urađeni primjeri strukovnih stilova te data strukturna interpretacija Dinarida. Po dobijenim rezultatima, navedeno je u dokumentu, sa naftno-geološkog aspekta najperspektivnije strukture područja Federacije BiH nalaze se na prostoru Stoca, Mostara, Drežanke (Drežnice), Tomislav-grada, Livna i Glamoča.   

Ekipa Anadolije proteklih mjeseci posjetila je neke od lokaliteta za koje se pretpostavlja da kriju naftna nalazišta kao što su onaj u dolini Dreženake, u Gornjoj Drežnici, Glamočkom polju u Glamoču i području Lastve u okolini Grada Trebinja, Ljubinja, te Gabele. Tamo su u proteklom periodu bile brojne delegacije naftnih kompanija koje su čak i uzimale uzorke na analizu kako bi se utvrdilo postojanje naftnih polja. Ranijih godina rađena su i probna naftna istraživanja prvenstveno na području Lastve kod Trebinja i u Glamočkom polju, kao i Gabeli.

Direktor Federalnog zavoda za geologiju navodi da je u skladu sa Zakonom o istraživanju nafte i plina na područje FBiH podijeljeno u istražne blokove: površine 1.300 do 1.400 kilometara kvadratnih po osnovnim granicama geološke karte.

Inače, prirodne pojave ugljovodonika u Bosni i Hercegovini bile su poznate još u 19. vijeku. One su bile i razlog da su istraživanja nafte započeta prije 120 godina. Većina ih je vezana za terene sjeverne Bosne, posebno planine Majevice i Hercegovine. Pojave ugljovodonika utvrđene su istražnim bušenjem na so, ugalj i naftu.