Posjetili smo migrantski kamp Borići: Djeca u školi nižu uspjehe, a roditelji planiraju put u EU
Kamp Borići, kao i park u neposrednoj blizini do 2. januara ove godine bili su mjesto okupljanja svih migranata koji bi dolazili u Bihać. Međutim, nakon što je u potpunosti iseljen u novembru, pristupilo se adaptaciji kako bi se stvorili što adekvatniji uslovi za život. Objektom rukovodi Međunarodna organizacija za migracije.
Tada je u kamp Bira premješteno oko 1.000 migranata, a prvobitna ideja da Borići budu mjesto za samce i maloljetnike bez pratnje je promijenjena jer se ukazala potreba za prihvat i smještaj porodica iz Sirije, Pakistana, Irana, Vijetnama…
U razgovoru za Klix.ba koordinatorica kampa Nataša Omerović je kazala da kamp danas opremljen po standardima UN-a ima 430 mjesta, ali i da ima prostora za još 150 za koje Općina Bihać nije dala saglasnost.
"Trenutno imamo neiskorištene kapacitete, veliku stopu odlazaka i dolazaka zbog čega u kampu boravi oko 70 porodica, odnosno, više od 240 osoba. Krizu smo imali u junu i julu, a pun kapacitet je bio u martu”, kazala je Omerović.
Borići su danas opremljeni strujom, mokrim čvorovima, krevetima, migranti svakodnevno imaju tople obroke, medicinsku pomoć te priliku za edukaciju i zabavu.
Prije ulaska u Boriće svaka osoba prolazi profilisanje te medicinski pregled, nakon čega ostvaruju pravo boravka u kampu.
Djeca su od početka drugog polugodišta ostvarila pravo školovanja, a veliki broj njih poznaje i ovdašnje jezike s obzirom na to da godinama putuju kroz zemlje Balkana.
"UNICEF je od samog početka djeci omogućio da uče bosanski i engleski jezik. U redovnu školu su krenuli u februaru 2019. školu i svi su ostvarili odlične uspjehe. Bolje se prilagođavaju nego odrasli, grade svaku priliku da se edukuju, nauče nešto novo, dokažu se. Njihovi roditelji po pravilu izraze želju da ostanu u BiH jer nemaju drugu priliku da se registruju za azil i ostvare svoj status, ali sve što žele je otići van BiH", kaže Omerović.
Kamp je opremljen 24-satnim videonadzornim sistemom, obezbjeđenje je na stalnoj komunikaciji s koordinatorima kampa preko radioveze, a u proteklom periodu zabilježeni su manji incidenti i nasilja u porodici što nije neobično za kamp u kojem boravi blizu 300 osoba.
Brojni migranti nakon brojnih neuspjelih pokušaja prelaska granice izraze želju da se vrate u zemlju porijekla.
"Bitna aktivnost IOM-a je povratak u zemlju porijekla. Mi podržavamo dobrovoljni povratak s aktivnosti reintegracije. IOM finansira povratak u vidu putnih troškova te osiguravamo određena sredstva da stanu na svoje noge, da li to bilo pokretanje biznisa, gradnja doma ili nešto tome slično", dodaje naša sagovornica.
Pakistanac Ahmed Hiraz u kampu Miral je prije nekoliko mjeseci povrijeđen u požaru koji je izbio u kampu, a da bi spasio svoj život skočio je s drugog sprata.
"Prije dva mjeseca sam bio u kampu u Velikoj Kladuši. Kada je izbio požar spavao sam, a kada sam osjetio dim probudio sam se i vidio vatru. Skočio sam s drugog sprata kako bih se spasio”, kaže Hiraz te dodaje: "Pokušao sam prelaziti granicu, policija me uhvatila i vratila nazad. Sada sam ovdje već dva mjeseca, sve imamo ali sam sam. Čim mi noga bude bolje, nastavit ću svoj put".
Uz Boriće na području Bihaća nalazi se još kamp Vučjak, koji je ocijenjen kao neuslovan za boravak migratana, te kampovi Bira za sve migrante i hotel Sedra gdje su smještene porodice s djecom.
