Posjetili smo najstariju džamiju u BiH: Ovdje je formirana prva veća organizirana zajednica muslimana
Džamija se prvi put pominje u putopisu čuvenog turskog putopisca Evlije Čelebije, koji je boravio u ovim krajevima 1664. godine.
Godišnjica džamije koja predstavlja i najstariji oblik islamske arhitekture na ovim prostorima obilježava se u okviru manifestacije "Dani džamija i džemata" Rijaseta Islamske zajednice odnosno Uprave za vjerske poslove koji su zajedno sa goraždanskim muftijstvom i Medžlisom Islamske zajednice Ustikolina priredili poseban program povodom 575 godina Turhan Emin – begove džamije.
U programu su učestvovali studenti Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva koji su ovom prilikom obišli kulturno-historijske znamenitosti na ovom području.
Posjeta mezarju a Presjeci
Između ostalih posjetili su Grebak, gdje su slušali o putu spasa koji je održao u životu hiljade ljudi na ovim prostorima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Studenti su obišli i Turbeta na Odžaku, ali i muslimansko mezarje u BiH na Presjeci, pet kilometara od Ustikoline koje je, prema historijskim podacima, najstarije muslimansko mezarje u Bosni i Hercegovini i datira iz polovine 15. stoljeća, desetak ili 20 godina prije dolaska sultana Mehmeda II Fatiha u Bosnu.
Prema narodnom predanju, na Presjeci se dogodila bitka za Bosnu između sultanove i vojske bosanskog hercega Stjepana Kosače. Vojske su se "presjekle" pa je mjesto najvjerovatnije tako dobilo i ime Presjeka. Pretpostavlja se, također, da je i u Presjeci bila džamija čijih tragova više nema.
Upravo je na mezarju u Presjeci ukopan Turhan Emin-beg, a na njegovom turbetu je natpis na arapskom jeziku u prozi ispisan sulus-pismom, koji u prevodu glasi: Preselio je pokojni T(urhan …be)g sin… hercegovački sandžak-beg. Neka bog (oprosti grijehe) njemu, njegovim roditeljima i svim vjernicima, (devet stotina) šezdeset i devete.
Posebno zanimljive su i posjete fočanskoj ljepotici Aladži koja je biser orijentalne arhitekture, ali i posjeta Fatihovoj džamiji na Cvilinu.
Bogat program
Centralni program povodom 575 godišnjice priređen je sinoć u Turhan Emin –begovoj džamiji uz učešće hora Fakulteta islamskih nauka.
"Studenti Fakulteta Islamskih nauka imaju posebno mjestu u našem društvu i narodu, i mi smo smatrali da upravo ova 575. godišnjica Turhan Emin-begove džamije zavrjeđuje da s njima to podijelimo", kazao je ovom prilikom Remzija efendija Pitić, goraždanski muftija.
On je naglasio da je ova godina simbolična zbog mnogo stvari, poput jubileja od 585. godina od odlaska prvog hadžije sa ovih prostora u Mekku i Medinu da obavi hadž, Ishak-beg Hranušića, koji je 1438. kao Krajišnik sa sjedištem u Foči otišao iz tog grada da hodočasti sveta mjesta.
"Drugi značajan datum je 480 godina oslobođenja Istanbula, a treći 460 godina od dolaska Mehmeda Fatiha u Bosnu i Hercegovinu. Ono što ćemo također obilježiti, a to je i sastavni dio povijesti našeg naroda s ovog prostora, jeste 80 godina od preseljenja na ahiret Nurije Pozderca, što će biti obilježeno 11. juna 2023. godine, okruglim stolom a potom pohodom na njegov mezar na Dragoš-sedlu. Ovako pokušavamo sebe da malo ustabilimo u ovo bosansko tlo i prostor, da pokažemo i sebi i drugima da je ovo narod koji baštini tisućljeća na različite načine i da je to jedna povijest koja se rijetko gdje može sresti i vidjeti", poručio je Pitić.
Edib-ef. Efendić, glavni imam MIZ Ustikolina, kazao je da podatak o najstarijoj džamiji u BiH dovoljno govori koliki je njen značaj i važnost, ne samo za stanovnike Ustikoline, nego i cijelu Islamsku zajednicu i Bosnu i Hercegovinu.
"Iz Ustikoline je sve krenulo kada je u pitanju islam u BiH. Ovdje je formirana prva veća organizirana zajednica muslimana u našoj zemlji. Sama činjenica da su dimenzije džamije 14,5 sa 13,8 metara i da je džamija kakvu danas imamo bila istih dimenzija i 1448. godine kada ju je sagradio plemeniti vakif Turhan Emin-beg, govori da je ovdje već i tada postojala značajna zajednica musliman", kazao je Efendić.
Poznato je da je Turhan Emin-begova džamija doživjela sudbinu brojnih u BiH, zapaljena je u Drugom svjetskom ratu 1941. Godine. Kao važan historijski objekat, nakon rata uvrštena je na spisak prioriteta za rekonstrukciju Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti u Sarajevu, a obnovljena je 1956. godine, s gotovo svim vjerodostojnim osobinama, te stavljena pod zaštitu države.
U aprilu 1992. godine džamiju su srušile srpske snage, ali je ponovo je obnovljena, te otvorena za vjernike u julu 2007. godine. Povodom obilježavanja 570. godišnjice Turhan Emin-begove džamije, 2018. godine, BH Pošta izdala je poštansku markicu sa slikom džamije. Sada je ova džamija poznata i po najvišoj munari na Balkanu, visokoj gotovo 60 metara.
