Posjetili smo Odgojni centar KS gdje borave i maloljetnici osumnjičeni za lažne prijave o bombama
Redakcija Klix.ba portala je posjetila ovu ustanovu gdje, prema odluci suda, dolaze i maloljetnici koji su počinili teška krivična djela, pa i ubistva.
Glavno pitanje koje smo imali jeste da saznamo kako izgleda njihov dan, koje su odgojne mjere koje se provode i koliko dugo se tu zadržavaju.
U ustanovi trenutno boravi ukupno šest maloljetnika, od toga četiri u privremenom smještaju. Oni nikada nisu sami i sve aktivnosti, koje ćemo pojasniti u nastavku, odvijaju se u strogo kontrolisanim uslovima. Uvijek su pod nadzorom i ne smiju koristiti ni mobitel ni društvene mreže.
Zašto se izrekne mjera smeštaja umjesto pritvora?
U ovom centru postoje dvije vrste smještaja: služba za resocijalizaciju koja se odnosi na izvršenje odgojnih mjera koje izrekne sud i služba za dijagnostiku i resocijalizaciju (koja se bavi pitanjem privremenog smještaja umjesto pritvora).
U prvoj vrsti može biti izrečena mjera neprekidnog boravka u dužini od 15 dana do tri mjeseca, zatim mjera na nekoliko do 30 dana i ne kraće od 14 dana (ovdje se radi o nekoliko sati dnevno), zatim ona koja je nekoliko sati dnevno u trajanju od 14 do 30 dana.
U drugoj vrsti službe i privremenog smještaja, vrši se najčešće dijagnostika i opservacija maloljetnika, tačnije opsežna testiranja intelektualne zrelosti i slično kako bi se procijenilo kako je došlo do nekih krivičnih djela. Dalje se to mišljenje daje sudu.
Kada sud odluči o pritvoru od 30 dana, oni imaju toliko da krene suđenje.
"Sudija odredi mjeru privremenog smještaja ili pritvora koji se nalazi u Orašju. U pritvoru djeca ne mogu izvršavati školske obaveze i teško se organizuju pa ne mogu uraditi ono što ovdje mogu. Zato sudija često izrekne smještaj umjesto pritvora", naveo je Midhat Kerla, direktor Odgojnog centra Kantona Sarajevo za Klix.ba.
Ovdje se vodi s jednim i to je interes maloljetnika. Sud daje saglasnost da maloljetnik pohađa online nastavu, ima nastavu na daljinu i posjete.
"Postupak (op.a. suđenje i ostalo) traje do dva mjeseca kada mi vršimo dijagostiku. Radi se o komplikovanim testovima, vrši se čitav niz testova kako bi se dijagnosticiralo kako je došlo do toga", naveo je Kerla.
Nakon završetka suđenja, sud odlučuje gdje maloljetnik ide i to može biti i u ovu ustanovu, ali može ovdje boraviti do tri mjeseca.
Samo dvije ustanove na prostoru FBiH
Kao i mnogi stručnjaci, direktor ove ustanove smatra da je prevencija nešto na čemu se mora raditi, posebno kada je riječ o cyber nasilju.
"Često roditelji ne mogu kontrolisati djecu jer ona znaju više od njih u vidu tehnologija. Roditelji su skoro nemoćni iako je kontrola neophodna. Slična situacija je u školama jer se na časovima predaje nešto što nije operativno. Nastavnik koji predaje često manje zna od djeteta. Ipak, društvo mora naći rješenje jer ovo postaje zabrinjavajuće: broj prijavljenih krivičnih djela i njihova brutalnost ukazuju da treba rješenje da se vidi koji su motivi", rekao je Kerla.
U ovoj ustanovi se rade dvije vrste prevencija: primarna (poput predavanja u školi) i sekundarna (indivudualna gdje korisnici dolaze u ustanovu i otklanja se konkretan problem).
Mjere spadaju u kantonalni nivo, a u FBiH postoje samo dva odgojna centra u Sarajevu i Tuzli.
"Kako da u Bihaću neko riješi ovaj problem ako nema ustanovu?", navodi on.
Kako izgleda dan u privremenom smještaju?
Aldijana Redžović, šefica službe za dijagnostiku i opservaciju ove ustanove pojasnila je kako izgleda dan maloljetnika koji su smješteni u privremenom smještaju umjesto pritvora.
Napomenimo da se u privremenom smještaju primjenjuju iste zakonske mjere kao i za pritvor: maloljetnici ne mogu napuštati ustanovu osim kada odlaze na ročišta i to u pratnji sudske policije te nastavu pohađaju online ili na daljinu.
"Trenutno sva četvorica maloljetnika koji su u privremenom smještaju imaju status redovnog učenika. U zavisnosni od početka nastave, buđenje je od osam do deset sati ujutru. Poslije doručka i aktivnosti poput spremanja kreveta, omogućeno im je praćenje nastave uz nadzor određenih radnika", pojašnjava ona.
Savjetodavni rad je od 10 do 11 sati gdje tim stručnjaka (pedagog, psiholog i socijalni radnik) vrši opservaciju i dijagnostiku.
"Od 11 do 12 je edukativna aktivnost, a onda do 12 radno-okupaciona aktivnost gdje se rade tehnike slikanja, modeliranja, dekupaža te slijedi ručak i dnevni odmor", rekla je ona.
Nakon toga obično slijede posjete koje su kontrolisane i u saglasnošću sa sudijom. Sve se odvija u prostorijama ustanove i uz nadzor stručnih radnika.
"Od 15 sati imamo savjetodavne razgovore i neku aktivnost, poput računarske, a od 17 do 19 sati su sportske aktivnosti, onda slijedi večera te slobodne aktivnosti", rekla je Redžović.
U tim opuštajućim okolnostima, stručni radnik obavlja savjetodavne razgovore uz, na primjer, gledanje filma.
Uz saglasnost sudije, maloljetnici imaju pravo i na telefonske pozive. Nemaju pristup telefonu niti društvenim mrežama već samo kada rade školske aktivnosti te uz nadzor.
Upoznajte bh. glumicu Saru Seksan: Ovaj poziv bih odabrala da se rodim još sto puta
