Posjetili smo Pionirsku dolinu i uvjerili se u kakvom stanju žive životinje: "Ko je zabrinut neka sam dođe"

Glasnogovornica Pionirske doline Aldijana Hamza je prije svega pozvala sve zainteresovane aktiviste, novinare da dođu u posjetu i da se sami uvjere u stanje životinje i upoznaju sa procedurama.

"Koliko je neistinitih i netačnih informacija izneseno u prvobitnoj objavi, koja je uzela maha i proširila se, prosto je nevjerovatno bilo zaustaviti to. Kažu da se mi finansiramo iz Evropske unije, da nas finansira Nizozemska, u sudskom rješenju se jasno vidi da je osnivač Kanton Sarajevo i da se radi o javnom preduzeću i da je Pionirska dolina u sastavu KJKP Park. Finansiramo se isključivo iz budžeta Kantona Sarajevo", navodi Hamza.

Ona ističe da su i ove godine osigurana značajna sredstva za ishranu životinja, a koja se isplaćuju iz mjeseca u mjesec kako se realizira nabavka hrane.

"Sama nabavka hrane i svega ostalog, mi moramo raditi sve u skladu sa zakonom o javnim nabavkama. Jasno se zna količina hrane, kad hrana dolazi, ko vrši prijem, vrlo često se zna desiti da hrana dođe u obliku koji ne zadovoljava standarde i da bude vraćena dobavljaču. Upravo zbog čestih komentara ljudi koji nisu upućeni u funkcionisanje zoo svijeta, imamo često komentare i ocijene od ljudi koji uglavnom možda i nisu bili u posjeti Pionirskoj dolini, nisu došli, dijele fotografije i komentarišu iz svoga stana. Na web stranici ima broj mobitela osobe koja je zadužena za informisanje javnosti, uvijek je dostupna. Mi ovdje nismo fizički od 16 sati, kada je druga smjena, ali sam uvijek dostupna za bilo koji upit i na svaki mogući upit odgovorimo. Evo i poziv građanima, samo da se najave iz razloga što mi fizički moramo biti tu, da nismo na nekom sastanku i slično. Kad dođu ispeed kapije da prozovu i realizovati ćemo posjetu sa bilo kim", kaže Hamza.

Hamza je poslala poziv građanima, da se najave iz razloga zato što fizički moraju biti tu, i da kada dođu ispred kapije slobodno prozovu i ako su tu, realizovati će posjetu sa bilo kim.

Navodi da Pionirska dolina, u segmentu Zoo vrta ima 13 ljudi koji se brinu o ishrani, njezi i zaštiti životinja.

"Imamo doktora veterine, za kojeg na društvenim mrežama kažu da ga nemamo, imamo veterinarske tehničare, imamo ljude sa srednjom stručnom spremom i sa nižom stručnom spremom koji su hranioci, koji su osobe koje čiste prostore. Svaki dan se radi higijena u više navrata. Imamo dva režima rada. Sada smo ušli u ljetni gdje je jasno propisano kako se životinje hrane, koliko često, to su lakši obroci. Za svaku životinju se zna koji je radnik zadužen. Ne mogu svi radnici hraniti lava, ne mogu svi radnici biti u prostoriji lava. To je zvijer koliko koncentracije i psihofizičke spreme treba za brigu o takvoj životinji. Taj radnik nema pravo na grešku. Jasno se zna ko hrani zvijeri, ko hrani biljojede gdje može ući čovjek sa srednjom stručnom spremom, međutim najodgovorniji brinu se o zvijerima", pojašnjava Hamza.

Ona je naglasila da nijedan inspekcijski nalog u Pionirskoj dolini nije bio negativan.

Semir Handžić, veterinarski tehničar koji radi već 11 godina i to sa zvjerima te je zavrišio dvije akademije EAZE za treninge životinja.

"Sa zvjerima radimo kolega Zdenko i ja i niko ne može ući u taj dio osim nas. Za svaki ovaj dio imaju ljudi koji su obučeni za taj posao. Tako za majmunarnik imaju Mubera i Korman, ovdje mene i Zdenka. Za gornji dio Sedin i Sajo. Kolege su raspoređene prema onome što mogu obavljati. Što se tiče ishrane lavove. Prvo se vrši prebrojavanje životinja i pregled njihovog zdravstvenog stanja tj. ono što vidimo njihovo kondiciono stanje. Na nekim vidimo i njihovo mentalno stanje, ponašanje. Samim tim ako uočimo problem obavještavamo veterinarku, koja prema procedurama postupa dalje ovisno o potrebi sa terapijom, promjenom ishrane i slično", objašnjava Handžić.

Za lavove i tigra kaže da je procedura da jedu sedam kilograma svaki dan, a od godišnjeg doba ovisi koliko jedu. U proljeće jedu više, a ljeti jedu manje i više vode. Međutim svaki dan se daje ista količina mesa, bez obzira što se sljedeći dan meso koji lav nije pojeo baca.

"To je do jedinke, kao i kod čovjeka. One imaju unutrašnji i vanjski prostor što je stvar izbora životinje da li želi da bude vani ili da se skloni. Ne želimo da životinju maltretiramo pustimo vani kako bi zadovoljili građane, a ustvari bi nanijeli štetu samoj životinji kad ne bi imala izbor. Lavica za koju je bilo upita je ženka koja je došla iz Osijeka, to je ženka kojoj je 19 godina, prilično je stara jedinka i njeno kondiciono stanje prati godine. Da je mršava nije, mi smo vršili ocjenjivanje raznih životinja, tako da nemamo zaključak da je mršava. Njeno fizičko stanje je dobro, ali se slabije kreće zbog starosti. Što je normalno i kod ljudi", govori Handžić.

Za medvjede navode da imaju dva obroka dnevno, te da im se u ljeto i jesen daje nešto više hrane kako bi se spremili za zimu kroz vitaminsku ishranu.

"Zimi oni padaju u poluhibernaciju gdje više spavaju, slabije se kreću i slabije jedu. Imali smo upite za medu zašto skače u mjestu. Gospođa Sully iz Londona koja radi sa medvjedima drugi niz godina, kada sam je pitao šta se dešava sa medvjedom koji skače u mjestu pitala me da li ima drugi medvjed u blizini. Ja sam rekao da ima naša Sonja, onda mi je gospođa objasnila da medvjedica se osjeća ugroženo i da je druga ugrožena. Mi smo zato stavili dupla vrata da nemaju neki kontakt, tako da se to smanjillo", navodi Handžić.

Što se tiče makaka majmuna, Handžić kaže da su to dosta stare životinje i da su odavno prošli svoj vijek življenja, a da rane nastaju od njihovog međusobnog diranja, čišćenja tako da se otvori rana i da se rana otvori, sama zatvori.

"Ako je rana veća ide veterinarsko tretiranje, ali to ništa nije opasno i sam broj godina pokazuje kakva je briga o njima", kaže Handžić. Handžić kaže da su zadnja nabavka novih životinja bili giboni, ali da se tek sada stanje oporavlja od posljedica korone i da se trenutno proširuje nastamba bizona i da "uskoro žene" bizona jer stiže ženka.

"Mi imamo u planu nabavljanje novih životinja, ali sve to ide pod nadzorom mentora iz EAZA-e, gdje smo u kandidatskom statusu, i oni nam preporučuju koje životinje trebamo nabaviti. EAZA je Evropska asocijacija za vrtove i akvarije, kao što je EU za države EAZA je za zoo vrtove", kazao je Handžić.

Na kraju iz Pionirske doline pozvali sve da dođu 13. aprila na veliku porodičnu zabavu "Zdravo proljeće", i početak projekat sadnje hiljadu stabala za Zoo stanovnike koja će završiti u maju kada će biti velika zabava te su poslali poziv građanima, influenserima poznatim ličnostima da dođu i učestvuju u sadnji stabala i doprinesu zaštiti životnog okoliša, a da sve što nađu da je negativno slobodno objave.