Posjetili smo Zavod za javno zdravstvo, pokazali su nam kako rade i otkrili nove detalje o testiranju
Specijalista epidemiologije Aida Pošković-Bajraktarević na početku razgovora ističe da je njihov posao nadzor nad zaraženima te njihovim kontaktima. Posla, kaže, ima puno više nego na početku pandemije.
"Porodični ljekar je prva barijera. Ako je osoba bila u sumnjivom kontaktu, javlja se ljekaru i uvodi se u elektronski karton te joj se određuje samoizolacija. Ljekar ispunjava detaljan anketni upitnik o tome s kim je osoba bila u kontaktu, da li ima simptome i kada se prvi simptom javio. Ja kao epidemiolog imam uvid u elektronski karton koji je sačinio ljekar i potvrđujem odluku o samoizolaciji ili je odbacujem. U samoizolaciju idu osobe koje imaju simptome ili su bliski kontakt sa zaraženom osobom, a bliskim kontaktom se smatra kontakt sa zaraženom osobom bez zaštitne maske na udaljenosti manjoj od 1,5 metara duže od 15 minuta. Kontakt kontakta nije za samoizolaciju. Testiranje se ne radi do pojave simptoma, a odluku o tome donosi porodični ljekar koji ima uvid u zdravstveno stanje pacijenta", objašnjava epidemiologinja.
Informacije o pozitivnim slučajevima, članovima njihovih porodica i kontaktima koji nisu dio porodice svakodnevno se prikupljaju i šalju Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove i Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo. Kontaktima zaraženog koji nisu članovi porodice određuje se zabrana kretanja. Dio sistema je i Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koje također ima uvid u sve podatke i zaduženo je za kontrolu poštivanja mjera.
"Rješenja idu po općinama, dnevno ih zna biti po 50, puno više nego ranije, jer je bio lockdown pa su se ljudi manje kretali. U Zavodu je šest epidemiologa na cijeli kanton, ja lično vodim tri općine, kolegica je na godišnjem pa sam preuzela i njene dvije. Posla je puno, ali mislim da je ovaj proces dobar, zdravstveni nadzor je ključan da bi se spriječilo širenje virusa, odnosno da se lanac zaraze prekine u trenutku kad se pojavi sumnjivi pacijent", rekla je Pošković-Bajraktarević.
Istakla je da u narednom periodu možemo očekivati da se pad broja novozaraženih nastavi, ali to ne znači da će situacija biti dovoljno dobra da se građani mogu opustiti.
Život treba prilagoditi koronavirusu - novom normalnom
Da nije vrijeme za opuštanje slaže se i direktorica zavoda Aida Pilav. Ističe da situaciju u kojoj se nalazimo trebamo prestati posmatrati kao krizu i da je trebamo početi gledati kao novo normalno i prilagoditi svoj život jer koronavirus neće tako brzo nestati.
"Sve je na pojedinačnoj odgovornosti. Problem su porodični klasteri i uvezeni slučajevi. Zato smatram da je potrebno na granicama tražiti test, a prije svega samoizolaciju za osobe koje dolaze iz kritičnih zemalja i područja. Recimo, to je trebalo uraditi s osobama koje su iz Srbije, odakle smo imali dosta uvezenih slučajeva", smatra Pilav.
Da je samoizolacija najbolja zaštita smatra i epidemiologinja Anisa Bajraktarević koja ističe da rezultati testa na koronavirus ne moraju nužno biti tačni, a razloga za to može biti više.
"Ne mora značiti da test nije dobar, mi imamo dobre testove, ali virus je takav da ga test nekada jednostavno ne može detektovati. Druga stvar je da se virus može spustiti toliko nisko da se ne može detektovati brisom. Također, osoba može mjesecima biti pozitivna, ali bez simptoma. No, takva osoba nije zarazna nakon 14 dana", objasnila je Bajraktarević.
Studenti volonteri postali dio projekta WHO-a
Osim epidemiologinja, u Zavod za javno zdravstvo svakodnevno dolaze dva studenta šeste godine Medicinskog fakulteta u Sarajevu Amer Tahirović i Hamza Jacić te bachelor fizioterapije Belmin Šljivo, koji su svoj doprinos u borbi protiv koronavirusa prvo dali kao volonteri, a sada su dio projekta Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
"Oni traže kontakte zaraženih, pozivaju pozitivne osobe kako bi provjerili s kim su bili u kontaktu kako bi napravili analizu koja će biti dio studije na federalnom nivou", kazala nam je doktorica Bajramović.
Porodice koje pristaju biti sudionici prate se 28 dana kako bi se otkrilo ko se nakon prvog člana sljedeći zarazio i koje je simptome imao.
"Nakon primarne obrade u Zavodu, izdvajamo domaćinstvo u kojem je jedna osoba pozitivna, pozivamo je i ukoliko je zainteresovana, uzimamo podatke i kontaktiramo je prvog, sedmog, 14. i 28. dana. Sve je na dobrovoljnoj osnovi, neki pristaju, neki ne", ističe Amer Tahirović.
Učestvovanje u studiji svakako je važan doprinos borbi protiv koronavirusa na svjetskom nivou, ali najvažniji su ipak doprinos i borba pojedinca da zaštiti sebe i osobe s kojima je u kontaktu, a to je moguće isključivo poštivanjem mjera i preporuka nadležnih. Jedino tako je moguće izbjeći da budete dio statistike, bilo one za dnevne presjeke o broju zaraženih ili studije WHO-a.
