Reagirajući na izvještaj Centra RS-a za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, koji obuhvata samo srpske žrtve, Bratić je u parlamentu RS-a podsjetio na počinjene ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u RS-u, te ukazao da je izvještaj Centra Vlade RS-a “krajnje jednostran”.
"Vlada RS-a ima obavezu prema porodicama svih nestalih i ubijenim žrtvama proteklog rata da da kvalitetnu informaciju o tim stradnjima, a sve radi tolerancije, suživota i zajedničke budućnosti na ovim prostorima", rekao je Bratić.
Pozvao je nadležne u Vladi i Centru da ubuduće dostave parlamentarcima informacije i o ubijenim i nestalim Bošnjacima i Hrvatima tokom proteklog rata.
U izlaganju Bratić je ukazao i na potrebu da svi koji su činili zločine budu i sankcionirani.
"Treba uvažiti da je na sve tri strane bilo žrtava i zločinaca, ali treba da se ogradimo i od onih koji su presuđeni, za koje je dokazano da su naređivali zločine i izvršavali ta nedjela. Samo tako se možemo ići dalje", naglasio je Bratić u obraćanju parlamentu RS-a.
Tokom razmatranja izvještaja o analizi i planu aktivnosti o pitanju traženja nestalih, istraživanju i procesuiranju ratnih zločina u RS-u, a koji je pripremio Centar Vlade RS-a za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, Bratić je rekao da nije ni zakonito ni ustavno da se u tom dokumentu obuhvata stradanje, nestali i zločini samo nad Srbima.
I poslanik SDP-a BiH Nehzad Čirkin također je izrazio žaljene što su institucije RS-a ponovo izostavile podatke o stradalim Hrvatima i Bošnjacima u proteklom ratu te ukazao da je rad Centra diskriminirajući, pa i sam njegov naziv.
"Šta je radila vlast ovog entiteta u traženju masovne grobnice Tomašica kod Prijedora?", upitao je Čirkin i podsjetio da je na prijedorskom prostoru u jednom kraćem periodu ubijeno 3.173 Bošnjaka i Hrvata te nekoliko “časnih“ Srba koji su branili svoje komšije.
Prijedor se, kaže, ističe i po broju masovnih grobnica, koncentracionih logora…
Čirkin je govorio i pojedinačno o stradnjima nesrba u prijedorskim selima, ali i upozorio da zbog mnogih počinjenih zločina u toj regiji niko dosad nije odgovarao iako su počinioci poznati.
"Takvih primjera je previše", ukazao je poslanik SDP-a BiH i istakao da je u etničkom čišćenju protjeran veći broj Bošnjaka i Hrvata, porušeni muslimanski i katolički sakralni objekti.
Podsjetio je i na ubistvo nad 57 Hrvata u Briševu kod Prijedora, 25. jula 1992. kada su stradale kompletne obitelji Matanović, Atlija, Dimač, Barišić...
Upitao je na kraju kako je moguće da i Bošnjaci i Hrvati pune budžet RS-a i imaju ustavnu jednakopravnost, a Vlada i Centar RS-a za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje vrši diskriminaciju prema njima.
Stoga, konstatirao je da postoji problem samog postojanja ovog centra.
Međutim, na ova izlaganja uslijedile su reakcije srpskih poslanika, koji su naveli podatake o stradnjima Srba i u Prijedoru, te drugim općinama.
Pitaju i ko je odgovoran za srpske žrtve.
Očekivano, uslijedile su brojne replike o ovoj tački.
