Postignut politički dogovor, kreće se u saniranje dugova zdravstvenih ustanova u FBiH
Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu utvrdila i u parlamentarnu proceduru usvajanja po hitnoj proceduri uputila Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH.
Na zakonu je mjesecima insistirao HDZ, jer se on najdirektnije odnosi na najvećeg dužnika u zdravstvu Sveučilišnu kliničku bolnicu u Mostaru, dužnu više od 100 miliona KM.
Zakon se odnosi na zdravstvene ustanove čiji je osnivač općina, kanton, FBiH i jedan ili više kantona zajedno te FBiH u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Zakon uređuje izvore plaćanja nastalih dugovanja, postupak i način njihovog izmirenja na osnovu kojih se vrši finansijska konsolidacija, iznos umanjenja duga i druga pitanja koja se odnose na finansijsku konsolidaciju i restrukturiranje, saopćeno je iz Vlade FBiH.
Finansijska konsolidacija zdravstvenih ustanova zasniva se na principima jednakog postupanja prema svim povjeriocima jednakog položaja, posebno po osnovu više vrsta duga te pristupa podacima, prema kojem je dužnik obavezan osigurati pristup podacima i dokumentaciji od značaja za finansijsku konsolidaciju, a koji se posebno odnose na njegove obveze.
Finansijska konsolidacija obuhvata rješavanja dugovanja zdravstvenih ustanova kod kojih je evidentirana nelikvidnost u smislu odredbi Zakona o finansijskom poslovanju i/ili postoji akumulirani gubitak.
Finansijska konsolidacija i restrukturiranje provode se s ciljem postizanja stanja likvidnosti i solventnosti zdravstvenih ustanova i jačanja odgovornosti u upravljanju rizikom u njihovom poslovanju, u skladu s ovim i Zakonom o finansijskom poslovanju te uvođenjem novih zdravstvenih tehnologija, kao i povećanja kvaliteta i učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga.
Finansijska konsolidacija obuhvata dugovanja zdravstvenih ustanova po osnovu doprinosa za PIO, za osnovno zdravstveno osiguranje i za osiguranje u slučaju nezaposlenosti, poreza i drugih javnih prihoda (isključujući PDV), komunalnih usluga, isporučene robe nužne za rad zdravstvene ustanove te neisplaćenih neto plaća zaposlenika.
Postupak finansijske konsolidacije dugovanja i/ili restrukturiranja zdravstvenih ustanova pokreće se podnošenjem dokumentiranog zahtjeva odgovorne osobe u javnoj zdravstvenoj ustanovi koja se konsolidira. Nakon procjene zahtjeva nadležni ministar zdravstva, uz prethodno usaglašavanje, s nadležnim ministrom finansija sačinjava prijedlog odluke o finansijskoj konsolidaciji i/ili restrukturiranju zdravstvene ustanove koju razmatra i usvaja nadležno izvršno tijelo vlasti.
Rok za provođenje postupka finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja ne može biti duži od deset godina, računajući od dana stupanja na snagu odluke o finansijskoj konsolidaciji ili/i restrukturiranju, uključujući i program finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja.
Vlada Federacije BiH će iz Budžeta FBiH u naredne tri godine (od stupanja na snagu zakona), za program finansijske konsolidacije i/ili restruktuiranja univerzitetsko-kliničkih bolnica, kao i podršku procesu restrukturiranja i sanacije u kantonalnim i općim bolnicama, izdvojiti sredstva u ukupnom iznosu od 225 miliona KM.
U obrazloženju novog zakona je navedeno kako je finansijskim analizama poslovanja utvrđeno da javne zdravstvene ustanove zaključno sa 31. 12. 2020. godine bilježe gubitak u ukupnom iznosu od oko 203,1 milion KM, dok ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova s istim datumom iznose 438,7 miliona KM. Riječ je o reformskom zakonu, planiranim "socio-ekonomskim reformama u BiH za period od 2020. do 2022. godine” i Programom rada Vlade Federacije BiH.
Postupak finansijske konsolidacije javnih zdravstvenih ustanova prvenstveno ima za cilj postizanje finansijske stabilnosti javnih zdravstvenih ustanova, jačanje odgovornosti u njihovom upravljanju i povećanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga. Opredjeljenje Vlade FBiH je ovim zakonom omogućiti finansijsku konsolidaciju kliničkih centara kao ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, čiji je suosnivač Federacija BiH, ali i drugih javnih zdravstvenih ustanova, kako bi se osigurala jednaka, dostupna i kvalitetna zdravstvena zaštita i zdravstvene usluge za sve građane Federacije BiH. Upravo je pandemija pokazala značaj zdravstvenih ustanova sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite, koje su paralelno s kliničkim centrima podnijele veliki teret.
