Postoji li opasnost da državnom sudu nadležnosti budu smanjenje usvajanjem Zakona o sudovima BiH
Advokat Asim Crnalić je za Klix.ba još u augustu rekao da javnosti prezentovani prijedlog smanjuje nadležnosti Suda BiH.
"Ja tvrdim, kao pravnik, da je ovim prijedlogom smanjena nadležnost Suda BiH jer Sud BiH više neće moći preuzimati na suđenje pod zakonom utvrđenim uvjetima predmete iz nadležnosti entiteta odnosno one krivične predmete gdje se izvršenje djela dogodilo samo na području jednog entiteta", rekao je tada Crnalić.
Tvrdio je da je nadležnost Suda zaista smanjenja.
"Da nije smanjena zašto je uopće bilo potrebno mijenjati odredbu koja se odnosi na nadležnost i definiciju gdje je krivično djelo počinjeno?", rekao je Crnalić.
Od tada je prošlo više od pet mjeseci. Zakon nije usvojen usljed sporenja o sjedištu budućeg Suda, i nesporazuma oko Izbornog zakona i Ustavnog suda. Osim toga, njegove nadležnosti su spominjane minimalno.
Direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić kazala je za Klix.ba da je ministar pravde Davor Bunoza nedavno govorio o Zakonu o sudovima BiH. On je rekao da su se vladajuće stranke dogovorile da nadležnosti Suda BiH ostaju iste kao i ranije. Međutim, nacrt zakona nije objavljen.
"On je rekao da je postignut dogovor. Dok prijedlog dođe na Vijeće ministara on se izmjeni pet puta, pa i na Vijeću ministara opet nešto mijenjaju. Niko od nas ne može znati u kojoj formi će to na kraju biti", kazala je Korajlić.
Kao primjer navodi Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakon o državnoj službi koji su u posljednjih pola godine usvojeni na Vijeću ministara.
"Imali smo situaciju da se na e-konsultacijama pojavi jedna verzija mnogo prije toga, a dođe potpuno druga verzija na Vijeće ministara. Onda oni na sjednici skidaju i mijenjaju neke članove, pa to onda u nekoj trećoj verziji ide u Parlament", kazala je Korajlić.
Naša sagovornica objašnjava da su e-konsultacije obavezan proces za sve zakone.
"Da prođu javne konsultacije. Na državnom nivou imaju e-konsultacije, platforma gdje se objavljuju svi važni dokumenti gdje se ostavlja određeni rok svim zainteresovanim stranama da ostavljaju komentare i prijedloge za taj prednacrt", kazala je Korajlić.
Napominje da je pitanje šta se od komentara (ne)uzima u obzir.
"Postoji obaveza da se predlagač makar očituje o komentarima. Koji prijedlozi su usvojeni, a koji nisu. Ali praksa je takva da jedna verzija uđe, a potpuno neka treća verzija dođe na Vijeće ministara. Onda na samom Vijeću ministara se vrše izmjene u zadnji čas, da bi na kraju neka četvrta verzija došla u parlament", naglašava Korajlić.
Komentarisala je i diskusiju učesnika pregovora o tome gdje bi trebalo biti sjedište Apelacionog suda, Istočnom Sarajevu ili Banjoj Luci.
"To je možda na početku bio paravan da se u stranu skloni priča oko nadležnosti državnih institucija. Ukoliko je tačna ova informacija da su se usaglasili oko nadležnosti, a da je i dalje ostala tačka sporenja sjedište onda to znači i samo sjedište je bitno iz razloga ko će imati veći utjecaj na funkcionisanje ove institucije", rekla je Korajlić.
Zahiragić brani Kapidžića: Trojka pokušava spriječiti njegov izbor za gradonačelnika Sarajeva
Trojka od Predsjedništva BiH traži hitnu smjenu Faruka Kapidžića i Zorana Mikulića
Prepoznajete li lopove koji su ukrali MacBook Pro računar iz prodavnice u SCC-u?
