Povećan broj samoubistava u BiH: Posljedice ratnih trauma su još uvijek snažno prisutne u našem društvu
Psihologinja i psihoterapeutkinja Enisa Mešić za Klix.ba kaže da sklonost suicidu može biti uzrokovana različitim faktorima, neki od njih mogu biti naslijeđeni a neki su stečeni tokom odrastanja.
"Povećan rizik za suicid imaju osobe koje pate od određenog mentalnog poremećaja, kao što su depresija, šizofrenija, granični poremećaj ličnosti kao i anksiozni poremećaj. Zatim, alkoholizam i druge ovisnosti od psihoaktivnih supstanci, hronična ili neizlječiva tjelesna bolest, naročito ako je udružena sa neizdrživim bolovima i patnjom, psihička kriza (bilo da je izazvan agubitkom bliskeo sobe, prekidom emotivne veze, gubitkom posla), pretrpljena trauma ili zlostavljanje, raniji pokušaj samoubistva, samoubistvo člana porodice il iprijatelja", kaže Mešić.
Važno je napomenuti da su posljedice ratnih trauma još uvijek snažno prisutne u našem društvu i to ne samo kod osoba koje su direktno učestvovale ili bile izložene agresiji, već postoji takozvana "transgeneracijska trauma" koju roditelji, uglavnom nesvjesnim ponašanjem, prenose na djecu. Nadalje, visoka nezaposlenost, siromaštvo, nestabilni socioekonomski uslovi predstavljaju dugotrajno stanje frustracije za pojedince, samim tim i značajne izazove za mentalno zdravlje bh. građana.
"Ono što je pozitivna karakteristika našeg drustva, a djeluje preventivno na sucidalne misli kod pojedinca, jesu jake porodične i generalno dosta izražene socijale veze. Naime, kada osoba nema razvijene socijalne kontakte javljaju se različiti negativni osjećaji, poput osjećaja usamljenosti, odbačenosti, nepripadanja, besmisla koji često dovode do pojave suicidalnh misli i namjera.
Dakle, kako bi se na što bolji nacin spriječila pojava samoubistava važno je najprije adekvatno dijagnostikovanje i tretman postojećih mentalnih poremećaja i bolesti ovisnosti, zatim razvijanje pozitivnih mehanizama suočavanja sa stresom kao što su pozitivni socijalni kontakti, boravak u prirodi, bavljenje sportom, umjetnošću, razvijanje spiritualnosti, itd", naglašava naša sagovornica.
Broj samoubistava u porastu
U odnosu na ovu godinu, u prvoj polovini prošle godine u Federaciji BiH registrano je 109 samoubistava, prema izvještaju Federalne uprave policije, što je za 5,8 posto više nego u istom periodu 2014. godine.
Počinioci samoubistava su u 84 slučaja muškarci, a u 25 slučajeva žene. Prema statistici FUP-a, najviše samoubistava počinile su osobe starosti između 50 i 60 godina, njih čak 34. Pedesest posto ljudi koji se odluče na samoubistvo su već prije imali problema s depresijom il se još uvijek bore s njom. Od depresije više boluju žene i one češće pokušavaju samoubistvo, ali su muškarci ti koji ga i izvrše. Žene najčešće posežu za tabletama, a muškarci za vatrenim oružjem.
Među faktorima rizika za samoubistvom su i konzumiranje alkohola, psihoaktivne supstance i njihovo zloupotrebljavanje, ali i nagli prekid njihovog korištenja.
Kada je potrebno potražiti stručnu pomoć?
Psihologija Mešić mišljenja je da se stručna pomoć mora potražiti kada dođe do smanjenja opće funkcionalnosti, a da je to izazvano različitim psihološkim faktorima kao što su negativne emocije (tuga, očaj, strah...) ili negativne misli (nisam dovoljno dobar, kriv sam, ne vrijedi živjeti...).
"U slucaju da razgovor s bliskim osobama ne pomogne kao ni uobićajeni načini koji pomažu osobi da se osjeća bolje, onda je zasigurno vrijeme da se osoba obrati psihoterapeutu ili psihijatru u zavisnosti od prirode simptoma. U svakom slučaju osobe koje na vrijeme potraže pomoć pokazuju da se savjesno odnose prema svom zdravlju i imaju mnogo veće šanse za trajno suzbijanje psiholoških poteskoća", zaključila je naša sagovornica.
Pronašli smo novogodišnje ukrase po pristupačnim cijenama koji će upotpuniti svačiji dom
Sezona je virusa: Donosimo nekoliko savjeta za one koji "nemaju vremena" biti bolesni
