Povodom genocida u Srebrenici osuđeno više od 50 ljudi, 2001. godine donesena prva presuda

Prva presuda gdje se dešavanja u Srebrenici opisuju kao genocid donesena je 2001. godine, kada je Međunarodni tribunal za zločine u bivšoj Jugoslaviji osudio bivšeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislava Krstića na 46 godina zatvora.

Kasnije je, nakon žalbe, kazna smanjena na 35 godina, a umjesto za direktnu odgovornost u izvršenju genocida, Krstić je osuđen za pomaganje u izvršenju ovog ratnog zločina.

Pet godina nakon originalne presude Krstiću krenulo je suđenje Vujadinu Popoviću, Ljubiši Beari, Ljubomiru Borovčaninu, Dragi Nikoliću i Vinku Pandureviću.

Suđenje je konačno završeno 2014. godine, kada su Popović i Beara osuđeni na doživotne kazne direktno za ratni zločin genocida, dok je Nikolić osuđen za pomaganje u izvršenju. Vinko Pandurević je oslobođen optužbi za genocid, ali je dobio 13 godina iza rešetaka zbog drugih ratnih zločina. Borovčanin se nije žalio na prvobitnu presudu gdje je dobio 17 godina kazne zatvora za druge ratne zločine, ali ne i za genocid u Srebrenici.

Doživotnu kaznu dobio je i Zdravko Tolimir, koji je osuđen po šest tačaka optužnice, među kojima je i odgovornost za genocid u Srebrenici. On je preminuo 2016. godine, 10 mjeseci nakon što mu je potvrđena doživotna kazna zatvora.

Dva glavna slučaja su suđenja protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Radi se o dvojici osoba koji, prema onome što je izneseno tokom sudskih procesa u Hagu, nose najveću odgovornost za genocid koji je u julu 1995. godine počinjen u Srebrenici.