"Pravna država": U BiH se na nezavisne pozicije imenuju članovi vladajućih političkih stranaka
U teoriji, Nezavisni odbor je nezavisno tijelo Parlamentarne skupštine BiH koje djeluje na profesionalnim osnovama, ne zastupajući, ne štiteći i ne podrivajući interese bilo koje političke stranke, registrirane organizacije ili bilo kojeg naroda u BiH.
Nezavisni odbor nadležan je za provođenje procedure odabira kandidata i predlaganje smjene policijskih rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca policijskih tijela BiH, objavljivanje konkursa i razmatranje prijava kandidata, odabir i dostavljanje ministru sigurnosti BiH imena najviše pet kandidata za rukovodioce i imena najviše pet kandidata za zamjenike rukovodilaca policijskih tijela BiH, kao i razmatranje pritužbi na rad rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca policijskih tijela BiH.
Ovaj odbor broji devet članova koji se biraju među predstavnicima pravosudnih institucija, penzionisanih policijskih službenika, penzionisanih i aktivnih državnih službenika, te istaknutih stručnjaka iz drugih oblasti javnog života, iz oblasti prava, kriminalističkih nauka i policijskih poslova.
Zakon o Nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i Hercegovine jasno precizira da "kandidat za člana nezavisnog odbora ne može bit član političke stranke". Činjenici da kršenje zakona u BiH nije uvjetovano sankcijama najbolje potvrđuje to što je jedan od članova Nezavisnog odbora Mato Jozić koji je početkom 2015. godine ispred Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH imenovan za ministra pravde u Federaciji BiH.
Ovo nije prvi put da se na ključne funkcije nezavisnih tijela imenuju visoki funkcioneri političkih stranaka. Podsjećamo da je Parlamentarna skupština BiH izabrala istaknutog člana HDZ-a BiH Dragana Vrankića za generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH. Sporna je činjenica što je, prema važećim bh. zakonima, Ured za reviziju nepolitičan i ne smije podržavati ili biti u vezi s bilo kojom političkom strankom.
Dragan Vrankić bio je član Centralnog odbora Hrvatske demokratske zajednice BiH, a u prošlom sazivu državnog parlamenta obnašao je i funkciju zastupnika HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kao i funkciju člana predsjedništva ove političke stranke.
U privremenoj zajedničkoj komisiji oba doma Parlamentarne skupštine BiH koja je glasala o kandidatima za generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH, predsjedavajući je bio Vrankićev stranački kolega Bariša Čolak.
Parlamentarna komisija koja je zadužena za sukob interesa utvrdila je da u slučaju imenovanja Vrankića nije postajao sukob interesa.
Zakon je kršen i prilikom imenovanja direktora Razvojne banke Federacije BiH 2014. godine kada je na funkciju direktora imenovan Salko Selman. Naime, Selman je u tom periodu bio potpredsjedniku Stranke demokratske akcije (SDA), što je u suprotnosti sa Zakonom o Razvojnoj banci. Osim toga, on je vršio još neke funkcije u ovoj stranci, kao što su predsjednik Kantonalnog odbora SDA SBK i predsjednik Kadrovske komisije SDA.
U Zakonu se izričito navodi da "predsjednik i članovi Nadzornog odbora ne mogu vršiti stranačke dužnosti u političkoj stranci", kao i da "članovi Uprave ne mogu vršiti stranačke dužnosti niti u jednoj političkoj stranci". I u ovom slučaju rečeno je kako je cijela procedura imenovanja direktora izvršena u skladu sa zakonom.
U javnosti će ostati upamćeno i imenovanje Rusmira Mesihovića (SDP BiH) na poziciju direktora Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo (UKCS). Mesihović je početkom 2015. godine imenovan za direktora UKCS-a iako je u tom trenutku obnašao dužnost federalnog ministra zdravstva. Opozicija je u tom trenutku posebno kritikovala činjenicu što bi " još uvijek aktuelni ministar Mesihović trebao potvrditi imenovanje direktora Mesihovića o čemu je odluku donio Upravni odbor UKCS-a koji je postavio Mesihović".
Prepoznajete li lopove koji su ukrali MacBook Pro računar iz prodavnice u SCC-u?
