Sve do septembra 1993. godine Todorovići su brinuli o džamiji koja je okružena selima sa dominantno srpskim stanovništvom. Te ratne jeseni pripadnici Vojske Republike Srpske do temelja su srušili ovu malu, drvenu džamiju i nadgrobne spomenike u njenoj blizini.
Džamiju je od uništenja pokušao sačuvati Nenad Todorović, koji srpskim vojnicima nije želio dati ključeve od ovog vjerskog objekta muslimana. Nakon prijetnji i uvreda Nenad je ubijen.
"Todorovići su održavali džamiju i držali njene ključeve. Džamiju su zapalili neki Srbi sa strane, te postoje priče da je jedan od lokalnih Srba, u namjeri da zaštiti džamiju od uništenja, u sukobu sa drugim vojnicima Srbima, bio i ubijen", pojasnio je za agenciju Anadolija imam čaršijske džamije u Varešu i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Vareš Sadžid ef. Ramić.
Između Islamske zajednice i porodice Todorović prije rata postojao je ugovor prema kojem su, zajedničkim ulaganjima, napravili i vodovod koji je ovoj porodici i džamiji služio za snadbijevanje pitkom vodom. Todorovići su o džamiji brinuli kao o svojoj kući, a sa džematlijama džamije u Karićima godinama su skladno živjeli, sve dok zlo nije nadvladalo.
Ovo ipak, nije bio prvi slučaj da je lokalno pravoslavno stanovništvo stalo u odbranu čuvene džamije, koju godišnje posjete hiljade vjernika muslimana iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Ostala je legenda da je i za vrijeme Drugog svjetskog rata pravoslavno stanovništvo zaštitilo ovu džamiju od najezde četnika.
"Ono što znam i što mi je rečeno jeste da je još u Drugom svjetskom ratu, lokalno pravoslavno stanovništvo zaštitilo ovu džamiju od nasrtaja srpske vojske koje su htjele da zapale ovu džamiju. Prema pričama lokalnih Srba, džamija nije htjela da gori", pojasnio je Ramić.
Ipak, džamija je uništena i zapaljena u septembru. 1993. godine kada je ubijen njen čuvar Nenad Todorović.
Mjesto Karići specifično je i po tome što na njegovom širem području ne živi muslimansko stanovništvo, a džamija je smještena na dominantnom mjestu platoa Zvijezde.
“Džamija je izgrađena na mjestu u čijoj blizini nema niti jednog muslimanskog naselja, samo nekoliko naselja u kojem je živjelo pretežno pravoslavno stanovništvo”, pojasnio je Ramić.
Na platou planine Zvijezde, tačnije na prostoru gdje se nalazi džamija, ali i u okolini, postoji veliki broj stećaka, ali i nišana koji upućuju da je ovdje nekada živjelo muslimansko stanovništvo.
"Naime, u posljednjoj četvrtini 18 stoljeća u BiH vladala je kuga. Tada je veliki broj stanovnika bio pogođen ovom bolešću, dok se drugi dio odselio na druga područja. Obzirom da je došlo do odseljavanja, ovo područje je ostalo nenaseljeno, pa je doseljeno pravoslavno stanovništvo kako bi obrađivalo zemlju i živjelo na tom području", ispričao je imam čaršijske džamije u Varešu, efendija Ramić.
Još jedna zanimljivost vezana za ovo područje je da se unazad nekoliko stotina godina tu održavala tradicionalna dova u posljednjoj sedmici jula, a muslimani ovo dovište nazivaju i Malom Ajvatovicom, po uzoru na Ajvaz-dedino dovište u Pruscu.
Prema predanjima, nakon rušenja džamije u Karićima četrdesetih godina prošlog stoljeća, naglo je počela obolijevati stoka, pa su se tadašnji stanovnici obratili svešteniku koji im je kazao da na tom mjestu ima bogomolja, da je moraju obnoviti i brinuti se o njoj.
Džamija je ponovo sagrađena, a legenda kaže da su temelji od hrastovine bili kraći nego što je trebalo, ali da je drvo toliko omekšalo da su mogli rastegnuti temelje koliko im je bila volja. Džamija je napravljena bez eksera. Graditelji su koristili samo velike čelične spojnice, sve ostalo je uklapano, tako da mještani u šalu kažu da "kad bi neko džamiju uhvatio iz zraka za munaru, u cjelosti bi je podigao bez da se razdvoji ijedan njen dio".
Misterija vezana za drvenu džamiju u Karićima
Ne postoje sigurni historijski podaci o tome kada je izgrađena džamija na Karićima. Prema informacijama koje su se prenosile s koljena na koljeno, džamija je izgrađena u prvom periodu dolaska islama na ove prostore, a za gradnju je zaslužan Hajdar dedo Karić.
"Prema nekim historijskim dokazima, na ovom platou planine Zvijezde, jedan veliki dio ovog područja je bio vakuf Gazi Husrev-bega. Pisar Gazi Husrev-bega zvao se Hajdar, tako da postoji mogućnost da je upravo ta osoba napravila džamiju u Karićima", ispričao je efendija Ramić.
Džamija u Karićima kod Vareša danas ponosno stoji na platou planine Zvijezde i 300 godina nakon što je podignuta. Lokalno pravoslavno stanovništvo čuvalo ju je kroz historiju, po cijenu života, a uprkos tome vojne horde su je rušile i palile. Tragična sudbina Nenada Todorovića, koji je je ubijen jer nije htio predati džamijske ključeve srpskim vojnicima 1993. godine, ostat će zapamćena kao dokaz da u Bosni žive časni i pošteni ljudi, koji su uprkos svemu spremni činiti dobra djela.
Džamija u Karićima ponovo je izgrađena 2001. godine i izgleda isto kao prije tri stoljeća.
Ovako izgledaju protesti u Beogradu iz zraka: U centru grada okupilo se na hiljade građana
