Pravoslavci širom svijeta danas slave Božić, rođenje Isusa Hrista

Vjernici ga proslavljaju tako što idu na bogosluženje u crkvu koja počinje jutarnjom liturgijom, a potom odlaze kući gdje objeduju s ukućanima.

Ovom prazniku prethodio je božićni post koji je trajao od 28. novembra. Osnovni ciljevi posta su: proslavljanje Boga i njegovih svetih i očišćenje duše i tijela od tjelesnih i duševnih strasti. Post podrazumijeva molitve i činjenje dobročinstava, uzdržavanje od loših misli, želja i djela, kao i uzdržavanje od mrsne hrane.

Za Božić se priprema posebna trpeza na kojoj je tradicionalni obredni hljeb česnica koji sadrži onoliko dijelova koliko ima ukućana i ukrašava se raznim figurama koje simoblizuju vjeru, djecu, stoku, njive, voće, te su njega stavlja kovanica. Kada ukućani sjednu za sto, prvo se reže ovaj hljeb a domaćin izgovara molitvu. Na stolu obavezno bude vino koje simbolizuje Hristovu krvi, svijeća i kuhana pšenica.

Vjeruje se da se će soba koja je dobila komad hljeba s novcem biti sretna tokom naredne godine i blagoslovljena.

Nakon ručka odlazi se kod najbližih kako bi se čestitao Božić, a potom i kod komšija. Nekada se koledanje ili čestitarenje činilo pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitari su često bili darivani. I danas u nekim mjestima djeca idu od vrata do vrata i pjevaju Božićne pjesme, a zauzvrat dobiju slatkiše i razne poklone.

Pravoslavni Božić se čestita riječima "Hristos se rodi", na što se odgovara "Vaistinu se rodi".