Pravosuđe u 2021. imalo pune ruke posla: Afere i predmeti koji su obilježili godinu
U Tužilaštvu BiH se trenutno vodi više istraga, pokrenutih u prethodnoj godini, a koje bi mogle znatno promijeniti atmosferu u državi ukoliko budu kulminirale optužnicama. Također je veliki broj i sudskih procesa, koji su počeli u protekloj 2021. i čiji epilog ima moć da napravi promjenu u državi. Naravno, uspjeh svih tih procesa u velikoj mjeri zavisi i od volje i sposobnosti državnog tužilaštva i suda.
Udar na ustavni poredak države
Jedan od najznačajnijih događaja tokom godine je donošenje izmjena Krivičnog zakona BiH, kojim je zabranjeno negiranje genocida u BiH. Iako se u javnom prostoru negiranje genocida u Srebrenici znatno smanjilo, ova Inzkova odluka je sa sobom povukla niz problematičnih događaja.
Najproblematičniji je formiranje entitetskog visokog sudskog i tužilačkog vijeća Republike Srpske, kao i sjednica Narodne skupštine RS-a na kojoj su doneseni zaključci za povlačenje nadležnosti sa države na entitet.
O ovome se trenutno vodi istraga u Tužilaštvu BiH zbog napada na ustavni poredak države. Iako akteri tvrde da su sve aktivnosti sa sjednice potpuno pravne, jasno je da entitet jednostrano ne može donositi odluku o pitanjima koja se tiču cijele države.
Promjene u Tužilaštvu BiH
Još jedan od značajnijih događaja za pravosuđe BiH je promjena na čelu državnog tužilaštva.
Bivša glavna tužiteljica Gordana Tadić je smijenjena u oktobru 2021. godine, nakon afere u vezi s nekorištenjem CMS-a i sastankom s direktorom OSA-e, a na njeno mjesto je postavljen Milanko Kajganić.
Kod Tadić je utvrđena odgovornost zbog toga što nije koristila automatski sistem dodjeljivanja predmeta tužiocima, a postupci pred VSTV-om su uslijedili u periodu kada je objavljen i njen snimak privatnog razgovora s direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem o predmetu "Diploma", koji se vodi u Tužilaštvu BiH protiv njega.
"Osmicina" diploma i ove godine u fokusu
Saga s Mehmedagićevim diplomama se nastavila pa su tako pripadnici SIPA-e u julu 2021. pretresli objekte koje on koristi. Direktora OSA-e su priveli na saslušanje, a pušten je dva dana kasnije.
Osim objekata koje koristi Mehmedagić, pretresan je i Američki univerzitet koji se nalazi u Tuzli, a čiju diplomu Mehmedagić posjeduje. Uhapšen je direktor tog univerziteta zbog raznih malverzacija, a nakon svih dešavanja, pretresi su još jednom ponovoljeni u augustu, u četiri objekta Osmana Mehmedagića.
Pandemijske malverzacije
- Respiratori
Od svih afera javnost je vjerovatno najviše pratila onu koja se tiče kupovine 100 respiratora iz Kine za potrebe Vlade Federacije BiH. U tom predmetu su optuženi premijer FBiH Fadil Novalić, suspendovani direktor FUCZ-a Fahrudin Solak, direktor kompanije Srebrena malina Fikret Hodžić i ministrica finansija FBiH Jelka Milićević.
Sumnja se da su se organizovali radi činjenja različitih krivičnih djela, a koja se vezuju za netransparentno trošenje 10,5 miliona KM javnog novca, a zatim i uništavanje dokaza o počinjenim krivičnim djelima.
Do sada je otprilike saslušano više od polovine svjedoka tužilaštva, tužioci su iznijeli glavne dokaze, a preostaju još vještačenja, kao i iznošenje odbrane. U ovom trenutku postoji mnogo indikativnih dokaza i svjedočenja, koja govore u prilog tome da nabavka nije bila potpuno regularna, no kako bismo saznali ko je kriv, sigurno je da ćemo sačekati još neko vrijeme.
- Kiseonik
U septembru 2021. je afera "Kiseonik" uzdrmala banjalučki klinički centar, a sve se ubrzo proširilo i na druge dijelove BiH, iako je fokus i dalje na UKC-u RS.
Optužnica u ovoj aferi još uvijek nije podignuta, međutim prema ranijim izjavama, tužioci provode istragu. Ukoliko se ispostavi da su nadležni koristili tehnički kisik umjesto medicinskog, moglo bi doći i do ozbiljnijih optužbi za smrt pacijenata, s obzirom na to da je u jeku pandemije kisik koristio veliki broj oboljelih od koronavirusa.
Ratni zločini i bjekstvo u Srbiju još jednog osumnjičenog
Odjel za ratne zločine u Tužilaštvu BiH je doživio određene promjene s obzirom na to da je šef odjela postao glavni tužilac, a na njegovo mjesto je došla Diana Kajmaković.
Ono čime se u 2021. tužilaštvo u suštini i može pohvaliti su optužnice za ratne zločine, kojih pogotovo u posljednje vrijeme, ima sve više, a provedeno je i nekoliko značajnih hapšenja.
Žrtve iz Bijeljine i Višegrada su dugo čekale na konačnu pravdu, a u 2021. godini tužilaštvo je nakon opsežne istrage, koja je predugo trajala, odlučilo i da stvar, nakon skoro 30 godina, pokrene s mrtve tačke.
Jedan od važnijih događaja, koje pravosuđe pak nikako nije smjelo dopustiti, je bjekstvo Milomira Savčića.
Predsjednik Boračke organizacije u RS-u je osumnjičen za genocid u Srebrenici, a na dan kada je u Sudu BiH održano ročište za određivanje pritvora i kada mu je određen pritvor, on je pobjegao preko granice države i više nije dostupan bh. organima.
Do ovoga je došlo nakon što su Savčića pustili da s ročišta o određivanju pritvora ode kući i sačeka konačnu presudu, što je on u međuvremenu iskoristio za odlazak u, kako se pretpostavlja, Srbiju.
Osim toga, trojica pripadnika Ravnogorskog pokreta su u decembru 2021. oslobođena optužbi za širenje nacionalne, rasne i vjerske mržnje za koju su bili optuženi zbog skupa u Višegradu na kojem su pjevali "Bit će opet pakao i krvava Drina".
Sud BiH je utvrdio da oni nisu imali namjeru širiti mržnju ili zastrašivati javnost tim pjesmama zbog toga što nisu znali da ih snimaju i da će ono što rade na četničkom okupljanju biti prikazano svima u BiH.
Samo jedna optužnica u oblasti visoke korupcije
Sud BiH je podigao jednu optužnicu iz oblasti visoke korupcije, a riječ je o optužnici protiv Selme Cikotića, trenutnog ministra sigurnosti BiH.
On je optužen da je, u vrijeme kada je bio državni ministar odbrane, zloupotrijebio položaj kako bi na nezakonit način pogodovao kupcu, a na štetu ministarstva. Također, sumnja se i da je provodio malverzacije u vezi s davanjem ugovora svom vozaču.
Pretpostavlja se da je oštetio budžet BiH za iznos od oko 9,7 miliona KM, tako što je ispravno oružje prodavao kao zastarjelo.
Elez osuđen za hladnokrvna ubistva
Zanimljiv i značajan događaj u 2021. bilo je hapšenje i presuda jednom od najozloglašenijih kriminalaca u regionu Darku Elezu.
On je krajem 2020. godine uhapšen u Beogradu, da bi početkom marta 2021. bio izručen Bosni i Hercegovini i tada počinje proces, koji je nakon osam godina konačno završen.
On se nagodio s Tužilaštvom BiH u predmetu kodnog imena "Lutka" i priznao krivična djela koja mu se stavljaju na teret, a dobio je 15 godina zatvora. Optužnica u predmetu "Lutka" je Eleza teretila za organizovani kriminal u vezi s više teških krivičnih djela među kojima su hladnokrvna ubistva, pljačke i slično.
S obzirom na relativno malu kaznu, pretpostavlja se da je Elez "propjevao" i da su akcije hapšenja i otkrivanja droge, koje su uslijedile u danima nakon presude Elezu, zapravo povezane s njegovim dogovorom u Tužilaštvu BiH.
Smrt Dženana Memića na Sudu BiH
Pet godina nakon stradanja Dženana Memića na Ilidži Sud BiH je pokrenuo postupak o okolnostima istrage njegove smrti. Optužnica protiv pet osoba je potvrđena 21. jula, a državno tužilaštvo tereti ih za organizovani kriminal s ciljem prikrivanja dokaza iz noći Dženanovog stradanja.
Optuženi su Alisa Ramić, njen otac Zijad Mutap, pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo Hasan Dupovac i Josip Barić te recepcioner hotela Crystal, koji se nalazi u blizini mjesta Dženanovog stradanja, Muamer Ožegović.
Osim stradanja Dženana Memića, u fokus tužilaštva je došlo i stradanje Davida Dragičevića, što je također u procesu istrage na državnom nivou.
Potez koji mijenja sve: Kremlj potvrdio da su Ukrajinci američkim raketama gađali dubinu Rusije
