Pred delegatima uskoro izbor sudija u Ustavni sud FBiH: Ko će se povinovati HDZ-u?
Ustavni sud FBiH se sastoji od devet sudija, a da bi se popunila nacionalna zastupljenost, u njegovom sastavu mora biti po dvoje sudija iz reda tri konstitutivna naroda, dok jedan sudija mora biti iz reda ostalih. Trenutno nedostaje dvoje sudija jer su se penzionisali jedan sudija srpske i jedan hrvatske nacionalnosti.
Dvije liste
Naime, dvoje sudija trebaju biti izabrani, a pred delegatima će se naći ponovo naći dvije liste, od čega je jedna sastavljena nakon konkursa iz 2024., a druga nakon konkursa iz 2022. godine na kojem su bila potpuno drugačija pravila nego sada.
Prvo imenovanje je vezano za konkurs iz augusta 2024. godine gdje je Lidija Bradara, kao predsjednica FBiH, kao kandidata predložila Slavišu Bjelogrlića, ali potpredsjednici Vlade FBiH Igor Stojanović i Refik Lendo nisu dali saglasnost, stoga je lista došla pred delegate. Za Bjelogrlića je sporna upravo "rupa" od 12 godina u njegovoj biografiji, ali sudija iz reda srpske nacionalnosti mora biti izabran kako bi se popunila nacionalna zastupljenost u Ustavnom sudu FBiH, što nekim delegatima nije sporno, sporno je što je upravo kao kandidat predložen Bjelogrlić. Pored Bjelogrića, na listi su i Damir Šapina, Anja Pavelka-Vuleta, Adis Abdić, Tanja Hadžagić, Smajo Šabić i Ognjen Gašović.
Ono što pravi najveći problem na sjednicama, jeste upravo drugo imenovanje. Delegatima je sporno iz dva razloga. Prvi je taj što se na listi nalazi Monika Mijić, trenutna v.d. agentica Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava, koja je u javnosti najpoznatija po slučaju "Kovačević". Drugi razlog je što se radi o imenovanju na mjesto koje napušta Kata Senjak (nacionalnosti Hrvatica), zbog čega iz HDZ-a insistiraju da bude izabran kandidat iz reda hrvatskog naroda iako već postoji dovoljna nacionalna zastupljenost u Ustavnom sudu FBiH. Također, delegati iz Kluba Bošnjaka su najviše negodovali ističući da na ovu poziciju može biti imenovan i Bošnjak, zbog čega su se pojavile informacije da bi mogli glasati za Izmira Hadžiavdića, koji se također nalazi na listi.
Pored Mijić, tu se nalaze i Jasminka Džumhur (koja je ocijenjena s najviše bodova), Senad Osmić, Boris Barun, Tanja Hadžagić, Izmir Hadžiavdić, Željko Škarica i Samir Zuparević.
Još jedan od razloga koji je delegatima sporan jeste što je upravo ova lista sačinjena na konkursu iz 2022. godine na kojem su vrijedila potpuno drugačija pravila gdje nema informacija o bodovanju, već su kandidati ocijenjeni kao odličan, vrlo dobar, dobar i zadovoljava. Ono što je posebno interesantno u ovom procesu jeste da konkurs VSTV-a iz 2022. godine nikada nije formalno završen, te da su se od tog perioda promijenila pravila, što je vidljivo i u tome da su u konkursu od prije tri godine kandidati bili podijeljeni u grupe, a u konkursu iz 2024. godine je tačan broj bodova poznat delegatima koji će o tome glasati.
Prema procedurama u Domu naroda PFBiH, za imenovanje sudije u Ustavni sud FBiH potrebna je većina glasova, odnosno 41 od 80 delegata. Ako prvorangirani, odnosno Slaviša Bjelogrlić, ne dobije podršku većine delegata, onda će uslijediti glasanje po listi.
Nije potpuno jasno kako će izgledati procedura po konkursu iz 2022. godine, imajući u vidu da nema prvorangiranog kandidata, ali bi zbog stavljanja na dnevni red cijele liste Monika Mijić mogla biti izabrana.
Kako će se glasati?
Delegat Nezim Alagić (NPI) je stava da će izbor sudija biti uvršten u dnevni red i da sudije trebaju biti izabrane.
"To je naša zakonska obaveza. Još uvijek ne postoji konsenzus oko imena. U principu, sudije Ustavnog suda FBiH se biraju po drugačijoj proceduri. Imamo liste i izjašnjavat ćemo se redoslijedom do onog trenutka kada neko od kandidata dobije podršku. Veoma je moguće da to neće biti prvoplasirani", kazao je Alagić.
Dodao je da sudija iz reda srpskog naroda treba biti izabran zbog nacionalne zastupljenosti.
"Činjenica je da se sudija bira umjesto sutkinje Kate Senjak, koja dolazi iz reda hrvatskog naroda, i mi ćemo vrlo vjerovatno glasati za sudiju ili sutkinju iz reda hrvatskog naroda", kazao je ističući da se o imenima da problematizirati i da se razgovara o njima.
Kako nam je nezvanično rečeno, unutar stranke Narod i Pravda još uvijek se nije donio stav o glasanju.
Haris Zahiragić (SDA) nam je kazao kako su "posljednji neuspješan pokušaj da se imenuje dvoje nedostajućih sudija Ustavnog suda FBIH obilježile kontroverze i pokušaj vladajuće strukture da pogrešno interpretira stav OHR-a, ali i pokušaj da nam 'podvali' falsifikovani izvještaj Komisije za izbor i imenovanje u kojoj piše da na jedno od dva mjesta mora biti izabran Hrvat umjesto gospođe Kate Senjak koja odlazi u penziju.
"Naime, u Ustavnom sudu FBiH od devet sudija mora biti najmanje dva Bošnjaka, dva Hrvata, dva Srbina i jedan ostali. Preostalo dvoje sudija mogu biti kandidati bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Trenutno u sastavu Ustavnog suda FBiH nedostaje jedan Srbin, što znači da od dva upražnjena mjesta mora biti imenovan jedan Srbin. Međutim, HDZ, ali i dio Trojke - prije svega SDP - pokušao nas je na toj sjednici uvjeriti da umjesto gospođe Senjak mora biti imenovan Hrvat, a koji bi bio treći Hrvat u Ustavnom sudu FBiH", kazao je Zahiragić.
Dodao je da Hrvat može, ali ne mora biti imenovan na to mjesto.
"Šta više, ako već insistiraju na etničkim odrednicama, analogno odredbi Ustava FBIH o proporcionalnoj zastupljenosti, onda bismo morali imenovati Bošnjaka u skladu sa popisom stanovništva. Poseban problem je to što su za favorite istakli gospodina Borisa Baruna, koji je bio zastupnik HDZ-a u Parlamentu FBiH i gospođu Moniku Mijić, a koja je nakon svoje nečasne uloge u predmetu pred Evropskim sudom za ljudska prava - predmetu Kovačević - prema mom mišljenju nedostojna funkcije sudije Ustavnog suda", istaknuo je.
Mišljenja je da se prilikom izbora sudija Ustavnog suda treba voditi računa o iskustvu i kompetencijama kandidata.
"Prema mom mišljenju za to 'otvoreno' mjesto od svih ponuđenih kandidata uvjerljivo najkompetentniji je gospodin Izmir Hadžiavdić, a pored njega tu su i recimo gospođa Jasminka Džumhur koja vrši dužnost ombudsmena ili gospođa Tanja Hadžagić advokatica, koja usput rečeno dolazi iz reda ostalih. Na prošloj sjednici za ovaj stav da ne mora biti Hrvat i da predloženi kandidati iz reda Hrvata nisu najbolji kandidati imali smo podršku pojedinih kolega iz Trojke, između ostalog Aljoše Čampare, Vibora Handžića i Vildane Bešlije, nadam se da do ove sjednice nisu disciplinirani od strane svojih stranačkih centrala i da će ostati dosljedni onome što su zastupali na posljednjoj sjednici", zaključio je Zahiragić.
