Pet ključnih tačaka
5

Pred Saborom RH uskoro Prijedlog deklaracije o položaju Hrvata u BiH

Klix.ba
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor ubrzo bi trebao usvojiti Deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, a koja će imati pet ključnih tačaka.

Hrvatski Jutarnji list imao je uvid u prijedlog deklaracije, a kako prenose pet ključnih tačaka u deklaraciji bit će:

  • Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini dio je jedne i nedjeljive hrvatske nacije, bez obzira na to u kojoj zemlji i u kojem dijelu svijeta pripadnici te nacije obitavaju.

  • Bosna i Hercegovina je, temeljem Aneksa IV (Ustava) iz Dejtona, utemeljena kao država triju konstitutivnih naroda, što je definisano posebno preambulom Ustava.

  • Tri konstitutivna naroda u BiH (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) ustavna su kategorija i činjenica koja se ne može i ne smije politički ignorirati.

  • Hrvatski član Predsjedništva BiH i treći je put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je i dalje moguće, čak i u slučaju da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

  • Zahtijevaju se izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, "koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njezinih triju konstitutivnih naroda te jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja BiH".

Predloženim tekstom hrvatski parlament od svih državnih institucija zahtijeva da se angažuju kako bi se nastavilo pomagati Hrvatima u BiH.

"Opstanak i funkcionalnost BiH zahtijevaju da svi njezini konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njezinu budućnost. Hrvatski sabor izražava nadu da će proces nužnih izmjena izbornog zakonodavstva vezano za izbor članova Predsjedništva BiH, Doma naroda Parlamenta F BiH i izbor za Gradsko vijeće Mostara biti ostvaren provedbom spomenutih odluka Ustavnog suda BiH te će osigurati legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i svih građana. Hrvatski sabor očekuje rasvjetljavanje svih dosad nerazriješenih slučajeva ubojstava Hrvata u BiH, od povratnika do najviših dužnosnika, te učinkovito procesuiranje ratnih zločina uz potpuno jednak tretman pripadnika svih naroda”, najvažniji su zaključci prijedloga Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH, piše Jutarnji list.

Radi se o dokumentu u kojem se iznose snažne optužbe o marginaliziranosti Hrvata u BiH, koji će sigurno izazvati reakcije iz Sarajeva.

Novinari Jutarnjeg lista dobili su uvid u Deklaraciju, koja sadrži više od dvadeset stranica teksta i detaljno opisuje hrvatski pogled na prilike u BiH. Prema kojem su Alija Izetbegović i Bošnjaci forsirali unitarističku politiku, Srbi secesionističku, a Hrvati predlagali federalizaciju, koja je optimalno rješenje prema Deklaraciji.

Hrvatski mediji navodi da je nakon 2000.godine , Hrvate se marginalizira "uz donošenje protuustavnih zakona, što je za posljedicu imalo političku i ekonomsko-socijalnu marginalizaciju hrvatskog naroda". Pritom se iznosi i svojevrsna samokritika da "Republika Hrvatska nije dovoljno (ili uopće) reagirala na procese dekonstituiranja Hrvata u BiH, iako je Ustavom zadužena skrbiti se i štititi Hrvate bez obzira gdje živjeli".

U preambuli Deklaracije navedeni su najvažniji dokumenti Republike Hrvatske, Ustav, Strategija o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te Strategija nacionalne sigurnosti, koji predstavljaju osnovu i okvir za djelovanje institucija Republike Hrvatske na zaštiti položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Iznosi se i teza kako Hrvatska ima i interes i obvezu očitovati se o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini kao o strateškom državnom i nacionalnom pitanju za Hrvatsku.

Konkretno se zahtijevaju izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, "koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda te jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine". U nastavku Deklaracije navedeni su, kako piše, najeklatantniji primjeri i posljedice kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma i zakona na štetu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ali i same države Bosne i Hercegovine.

“Distorzije Daytonskog i Washingtonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH, nastale nametnutim amandmanima na ustave entiteta i iz njih izvedenim zakonima, imale su negativne posljedice na čitavu Bosnu i Hercegovinu, a posebice su se pokazale pogubnima za položaj Hrvata u BiH koji su malobrojniji u odnosu na druga dva konstitutivna naroda”, piše u prijedlogu o kojem će glasati saborski zastupnici.