Mostarske pričeSprema li Čović politički "svilen gajtan" za Marija Kordića i tinja li sukob u HDZ-u?
Kordić je rekao da "svi mogu sanjati", ali da te tvrdnje nisu tačne. Aktuelni gradonačelnik Mostara je potvrdio da će on biti kandidat ove stranke za rukovodeću poziciju u ovom gradu.
Tokom prve diskusije, glavna tema bio je Statut Grada Mostara, predizbornog obećanja stranaka u vlasti koje ga nisu ispunile. Rahimić i Kordić su se složili da Statut treba donijeti što prije, ali se nisu usaglasili oko prijedloga i procesa kojeg on treba proći. Konkretno, Rahimić je Kordića optužio da nije bio gradonačelnik za sve Mostarce, rekavši kako je dijeljenje Mostara na gradska područja, što je dio prijedloga Statuta Grada Mostara protiv kojih je aktuelni gradonačelnik, način da ne dođe do diskriminacije Bošnjaka.
Spomenuo je primjer naselja Kozice gdje, kako tvrdi, Bošnjaci nemaju, a Hrvati imaju vodu. U svom odgovoru, Kordić je rekao da je Rahimićevo spočitavanje ovog i sličnih naselja "nepristojno", rekavši kako je nemoguće stići riješiti sve probleme u tri i pol godine.
U narednoj diskusiji najviše se razgovaralo o Regulacionim planovima Grada Mostara, odnosno o slučaju "Mevlana." Rahimić je problematizirao činjenicu da se Grad Mostar bori protiv izgradnje Interkulturalnog centra Mevlana u Mostaru, dok je Kordić odgovorio da je riječ o zemljištu gdje se može uraditi samo gradski trg. Naravno, Kordić i Rahimić su vrlo brzo prešli i na temu Hrvatskog narodnog kazališta, koje se nalazi uz planiranu lokaciju centra Mevlana. Kordić je, u reakciji na pitanje o tome da Mevlani fali prefiks "hrvatski", rekao da je "situacija obrnuta", te da je problem narodnog kazališta upravo prefiks "hrvatski", što je Rahimić negirao, rekavši kako je cijeli proces dodjele zemljišta bio "sumnjiv."
Treća diskusija, koja je započeta "trzavicama" među HDZ i SDA pri kraju rada ovog mandata Gradskog vijeća Grada Mostara, ubrzo je prešla u optužbe oba kandidata za radikalizaciju. Kordić je rekao da je SDA, vođena ovom "radikalizacijom", pokušala i uspjela srušiti neke inicijative, dok je Rahimić za istu stvar optužio HDZ zbog izjava da "gradonačelnik Mostara mora biti Hrvat", te je rekao kako će on biti gradonačelnik za sve građane i smiriti međunacionalne odnose. Ipak, detalje kako to planira uraditi nije iznio.
Posljednja diskusija u fokus je stavila navijačke nerede u Mostaru i okolici grada. Kako je istakao Rahimić, aktuelni gradonačelnik "minimizira" sukobe među navijačima, dok je Kordić rekao kako je to sve osudio, ali i da se u tome pretjeruje i da se od toga "stvaraju međunacionalne tenzije." Pored toga, tema je bila i život mladih u Mostaru, gdje su se kandidati usaglasili o potrebi otvaranja Centra za mlade u ovom gradu.
Na kraju debate, kandidati su imali priliku da svom protivniku postave dva pitanja. Rahimić je imao prvu priliku i Kordića je pitao da li smatra da gradonačelnik Mostara mora biti Hrvat, a on je odgovarao da ne mora biti, ali nije osudio retoriku svog stranačkog kolege Marka Novaka koji je to rekao.
S druge strane, Kordić je pitao Rahimića da li je od preuzimanja mjesta v.d. direktora komunalnog preduzeća u Mostaru dao ostavku na mjesto direktora vlastite firme, na šta je on odgovorio da nije, jer to "nije protivzakonito" te da u svojoj firmi radi besplatno. Drugo pitanje Rahimića bilo je vezano za Marka Novaka, odnosno da li će Kordić podržati njega ako on bude kandidat HDZ-a za gradonačelnika. Kordić je odgovorio da je to "hipotetsko pitanje" i da je on kandidat HDZ-a. On je isto tako odustao od mogućnosti da postavi drugo pitanje svom protukandidatu.
Mario Kordić, gradonačelnik Mostara, rođen je 1972. godine u Ludwigshafenu u Njemačkoj. Osnovnu školu je pohađao u Njemačkoj i Mostaru, a srednju je završio u Mostaru. Diplomirao je 1996. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 2011. a doktorirao osam godina poslije. Po zanimanju je specijalista urolog.
Član je Hrvatske demokratske zajednice BiH.
Ljekarsku karijeru je počeo u Kliničkoj bolnici "Dubrava" u Zagrebu. U Mostar se vraća 1996. godine i radi u porodičnoj firmi sestre i zeta. U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru zapošljava se 2003. godine − prvo kao specijalizant, zatim kao specijalista urologije i na kraju kao voditelj Odsjeka za žensku urologiju i liječenje urinarne inkontinencije na Klinici za urologiju. Ugovor o radu prestao mu je 15. februara 2021. godine.
Od 2016. do 2021. godine obavljao je funkciju direktora Doma zdravlja u Mostaru. Ranije je radio i kao savjetnik u Poliklinici „Mak“ u Mostaru, no kaže da više nije angažovan. Vijećnici Grada Mostara 16. februara 2021. godine su ga izabrali za gradonačelnika.
Đani Rahimić rođen je 1982. godine u Mostaru, gdje je završio Osnovnu školu "Svetozar Ćorović", Srednju građevinsku školu i Građevinski fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru. Nakon toga, upisuje i uspješno završava postdiplomski studij na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a 2015. godine stekao je titulu doktora znanosti, obranivši doktorsku disertaciju na Građevinskom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru.
Dugi niz godina angažovan je kao profesor na Građevinskom fakultetu, a istovremeno je i poduzetnik u realnom sektoru. Radio je na velikom broju projekata u nekoliko građevinskih preduzeća, a trenutno obnaša i poziciju vršitelja dužnosti direktora JP Komunalno Mostar.
Autor ili koautor je jedne knjige i 17 znanstvenih radova. Član je Društva za geotehniku BiH. Aktivno govori engleski jezik, a poznaje i njemački i španjolski jezik. Za Dnevni list je govorio o predstojećim lokalnim izborima u Mostaru.
Predizbornu debatu u Klix Studiju mmogli ste pratiti i na našem Facebooku.
