Predrag Kojović: Ako vidimo da nova vlast vodi staru politiku, napustit ćemo koaliciju

Da li ste lično zadovoljni odnosima u Osmorci. Naime, dugo se nagovještavalo da bi upravo Naša stranka mogla dobiti ministarstvo vanjskih poslova. Sada to više nije opcija. Da li ste zbog toga nezadovoljni?

Trojka je preživjela prilično teška iskušenja u proteklih pet-šest godina i to nas je samo ojačalo. Da li će nas pridruženi partneri s kojima činimo Osmorku ojačati ili oslabiti pokazaće vrijeme i izazovi koji nas čekaju. Za sada se njihovo djelovanje čini korektno i konstruktivno.

Što se tiče ministarstva vanjskih poslova…

Siguran sam da ćemo imenovati bolju osobu od sadašnje i da će to ministarstvo raditi puno bolje i korisnije nego u prošlom mandatu.

Jesam, očekivao sam da će taj resor pripasti nama i to isključivo iz razloga što mislim da u ovom trenutku imamo ubjedljivo najbolji kadar za tu poziciju. Mjesecima prije izbora sam u javnim istupima govorio da bi vanjska politika BiH sa Sabinom Ćudić na čelu tog ministarstva označila potpuno novi pravac, novu eru, u međunarodnom pozicioniranju BiH u ovim vrlo kritičnim i delikatnim vremenima.

Tako i dalje mislim. Potpuno sam svjestan da je u metodološkom smislu pogrešno tretirati sopstveno socijalno okruženje, porodicu, prijatelje i komšije kao statistički releventan uzorak, ali moram reći da sam rijetko kad osjetio da je toliko ljudi, različitih političkih uvjerenja, očekivalo upravo to kadrovsko rješenje za tu poziciju. Razočaran sam, jer izgleda da neće biti tako. Stvarnost uvijek u određenom procentu odstupa i od naših želja i planova.

Vi ste glasali za imenovanje Marinka Čavare u Kolegij Predstavničkog doma Parlamenta BiH, a vaša stranačka kolegica Sabina Ćudić ne. Zar ne mislite da je tako različito postupanje unutar stranke možda kontradiktorno?

Ja potpuno razumijem i podržavam način na koji je glasala Sabina. Ona je glasala u skladu sa svim onm što smo generalno, uključujući i mene, govorili o ljudima s crne liste. Argumenti za takvu njenu odluku su više nego očigledni. Moja odluka je bila bazirana na drugoj grupi argumenata, tačnije jednog osjećaja nade da se zahvaljujući glasovima koje su osvojile stranke Trojke nešto može pokrenuti u BiH, da zemlja napokon može krenuti naprijed, da će Trojka uspjeti nametnuti novi sistem formiranja vlasti u BiH.

Da će dosadašnje puko matematičko sklapanje vladajuće većine biti zamjenjeno programskom koalicijom-okupljanjem oko onoga o čemu se možemo dogovoriti - a što će rezultirati boljim, ljepšim životom, zaustavljanjem iseljavanja i možda čak i početkom povratka. Dakle, da ćemo princip koji smo uspostavili prilikom formiranja Vlade KS sada prenijeti na federalni i državni nivo.

Naznake toga, da se formiranju vlasti ovaj put, i da ne zvučim neskromno, najviše zahvaljujući insistiranju Naše stranke, pristupilo drugačije nego do sada su već vidljive. Takođe, morate uzeti u obzir moju ličnu pristrasnost tom cijelom projektu u koji smo prije pet šest godina krenuli Dino, Neka i ja. Ali osnovni razlog mog glasanja je kod mene, a i kod mnogih građana, probuđena nada da su se stvari nakon izbora ipak promjenile, pokrenule i da bi bilo riskantno u tom momentu zaustaviti taj pozitivan momentum.

Šta je cilj Naše stranke u okviru Osmorke u mandatu pred vama?

Ja mogu govoriti kako ja, subjektivno, vidim našu ulogu i u ovoj i u drugim koalicijama. Smatram da smo najprogresivnija stranka u BiH, najiskrenije, nelesektivno, u potpunosti posvećeni ljudskim pravima i evropskim integracijama i da smo gdje god smo učestvovali i učestvujemo u vlasti bili čuvari građanskih prava i lokomotiva EU procesa. Takođe, mislim da smo neka vrsta savjesti koalicije.

Da budem vrlo iskren….politika, pogotovo kada govorimo o ideološki tako heterogenim koalicijama kakve su Trojka i Osmorka a pogotovo ova državna koja uključuje i HDZ i SNSD, je često umjetnost kompromisa i nekad niste sigurno da li ste ili niste prešli liniju koju niste smjeli. Jer da su razumijemo, postoje, zapravo moraju postojati crvene linije koje se kada je u pitanju BiH ne smiju prelaziti. Naša stranka, barem je ja tako vidim, se brine da te linije uvijek budu vidljive svima.

Da li vi vjerujete pojedinim tumačenjima da su se SNSD pa i HDZ promijenili i da ih sada samo zanimaju projekti?

Ne mogu vam odgovoriti na to pitanje a da ne zvučim kao vrač. Vidite, Evropa, zapravo Francuska i Njemačka, su ratovale stotinama godina. Danas su ti “vječiti neprijatelji” stubovi EU i po običaju, novoizabrani predsjednici prvo posjećuju Njemačku odnosno Francusku. Ovo navodim kao jedan do bezbrojnih primjera da svijet ide naprijed tako što se ljudi i odnosi mjenjaju. Ako je išta preživjelo od Hegelove filozofije onda je to tvrdnja da je promjena jedina konstantna pojava. Ali da se vratim na vaše pitanje i da budem brutalno iskren; samo vrijeme će pokazati da li je ovo ta nova šansa koju su građani BiH čekali decenijama ili se radi o još jednoj političkoj prevari - jer papir trpi svašta.

Iskreno, ja lično se u momentima nadam da je ovo što sada radimo nešto što će zaista biti pozitivna promjena - da će se atmosfera smiriti, da će se politički riječnik u javnom prostoru promjeniti (to ćemo pokušati staviti na stol za vro brzo) da ćemo se posvetiti EU integracijama i poboljšanju života svih građana, a ne političkim blokadama u kojima smo proveli dva mandata. Svo ostalo vrijeme, osim tih par momenata, sam zabrinut da će se iz ovog ili onog razloga sve vratiti na staro, odnosno, kako je bilo do sada.

Šta je za vas crvena politička linija?

Moja lična politička crvena linija se zove RBiH i način na koji smo živjeli i odnosili se jedni prema drugima u ovoj našoj predivnoj zemlji prije rata. Ta crvena linija je, nažalost, pređena u Dejtonu. CIjeli moj dosadašnji i budući politički angažman je zapravo pokušaj da se kao društvo vratimo u ono što ja smatram da je normalan, bosanski, način života, taj etnički šareni ćilim, bosanski lonac, u kojem sam ja odrastao i u kojem je ta naša različitost bila bogatstvo, a ne hendikep.

Kako mislite opravdati politiku građanskog pristupa uz SNSD i HDZ koji forsiraju isključivo etnički princip?

Ja duboko vjerujem da je BiH kao građanska država, sa efikasnim mehanizmima zaštite kolektivnih etničkih prava, ne samo moguća nego da je jedino takva moguća i da će proces pregovora o članstvu u EU to pokazati na praktičan način.

Zapravo dozvolite da ovako i završim ovaj razgovor. Mi u ovo ulazimo i čista srca i čista obraza. Naša želja, naš motiv je da damo svoj doprinos u izvršnoj vlasti i promjenimo stanje - i ekonomsko, i socijalno i političko pa i psihološko, ako hoćete u BiH. Spremni smo raditi, uvažavati i stvari koje su bitne našim partnerima. Svjesni smo da se stvari neće mijenjati 100% preko noći. Ali, ako krenemo u tom pravcu i za godinu dana građani osjete da je 27% bolje nego prije, to će značiti da su sve teške i kontroverzne odluke koje sada pravimo bile ispravne.

Ali ako vidimo da to nije to i da je to stara politika u novoj ambalaži, mi nećemo učestvovati u toj predstavi. To je najlakše, izaći iz vlasti. Niti ulazimo u vlast zbog ministarskih fotelja niti ćemo u njoj ostati zbog tih fotelja.