Predsjedništvo ili entiteti, Dodik ili Bećirović: Ko zaista imenuje ambasadore
Imenovanje bh. ambasadora na prijedlog predsjednika RS-a tema je koja interesira javnost, specifično zbog ustavnih odredbi koje su vanjsku politiku povjerile državnom Predsjedništvu. No, u slučaju BiH, ništa nije tako jednostavno.
Državni ustav, koji je nadređen entitetskim, specifično ističe kako je nadležnost BiH vanjska politika, čiji je dio i imenovanje ambasadora, na način da je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje vanjske politike, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH.
Od toga najviše dvije trećine amabasadora mogu biti odabrani iz FBiH, što odražava i strukturu Predsjedništva čija se dva od tri člana biraju iz FBiH.
Pravilnik rada Predsjedništva BiH u dijelu o odlukama koje se donose konsenzusom iz sfere vanjskih poslova jasno određuje proceduru.
Ukoliko ipak nije moguće postići konsenzus, dva člana Predsjedništva usvajaju odluku ukoliko je neko od članova ne proglasi destruktivnom za vitalni entitetski interes. Tada se takvo proglašenje dostavlja ovlaštenim entitetskim organima.
U slučaju RS-a to je Narodna skupština, dok su u FBiH za to nadležni bošnjački, odnosno hrvatski klub naroda u Domu naroda FBiH.
Ako dvotrećinska većina entitetskog organa potvrdi proglašenje povrede vitalnog nacionalnog interesa, odluka Predsjedništva ne stupa na snagu.
Zašto se tvrdi da je legitimno da predsjednik RS-a, u ovom slučaju Milorad Dodik koji je predsjednik stranke čija je članica i Željka Cvijanović, učestvuje u imenovanju državnih ambasadora?
Iz manjeg bh. entiteta tvrde da predsjednik RS-a predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike iz BiH iz tog entiteta, kako je navedeno Amandmanom L Ustava RS-a.
U praksi naravno postoji "džentlmenski" dogovor da članovi Predsjedništva neće jedni drugima problematizirati izbor amabasadora.
Postoji naravno i primjer preglasavanja, poput onoga u slučaju generalnog konzula BiH u Čikagu Branka Pećanca koji je opozvan nakon što su dva člana Predsjednitšva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović donijeli suprotnu odluku od Nebojše Radmanovića, ali je upravo zbog mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa NSRS poništila tu odluku dvotrećinskom većinom pa je Pećanac vraćen na funkciju.
Nacrt Zakona o vanjskim poslovima BiH koji nikada nije usvojen određuje da je Predsjedništvo BiH nadležno za imenovanje i opoziv ambasadora te da entiteti u oblasti međunarodnih odnosa ostvaruju prava iz Ustava BiH na način koji jasnije predstavlja ovlast države, no budući da ćemo na takvo nešto još sačekati, postavlja se pitanje šta je ranije urađeno na kristaliziranju razlike između entiteta i države kada je u pitanju imenovanje čelnika DKP-a.
Ustavni sud već je dao svoje tumačenje teme imenovanja ambasadora
Ustavni sud BiH je u odluci iz 2000. godine, a na temelju zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića iz 1998. godine istakao kako pitanja koja nisu izričito nabrojana u Ustavu kao nadležnost institucija BiH nisu nužno u isključivoj nadležnosti entiteta, već da o tome odlučuje Parlamentarna skupština BiH.
Ustavni sud je također odlučio da su vanjska politika i vanjskotrgovinska politika u suštini prerogativ BiH, a da su entitetima dodijeljene rezidualne nadležnosti.
Kada se radi o prijedlozima za postavljanje ambasadora, Ustavni sud je zaključio da je državni Ustav zasnovan na ideji da se ambasadori postavljaju dijelom sa teritorije FBiH, a dijelom iz RS-a.
U ovim okolnostima, entitetskim institucijama preostaje rezidualna ovlast predlaganja kao sastavni dio procesa odabira predstavnika u oblasti međunarodne politike.
"Međutim, takvi prijedlozi se ne smiju smatrati ničim više do prijedlozima i ne mogu ograničavati nadležnost Predsjedništva BiH da postavlja za ambasadore i druge međunarodne predstavnike bilo osobe koje su predložile institucije entiteta, bilo osobe koje ove nisu predložile", dio je odluke Ustavnog suda BiH.
Na taj način, osporena odredba u pogledu kompetencije predsjednika RS da predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike BiH ne narušava nadležnost Predsjedništva BiH da postavlja ove osobe, te je, stoga, u saglasnosti sa Ustavom BiH.
Kako se sada problematizira prijedlog novih ambasadora
Nakon što je objavljena lista prijedloga novih ambasadora člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, reagirali su iz RS-a budući da im se neka od imena na listi ne dopadaju, što je kulminiralo izjavom Cvijanović da Dodik aktivno učestvuje u tom procesu.
Bećirović je kazao kako to "uopšte nije Dodikova tema" jer je on entitetski predsjednik.
U skladu sa tom izjavom, a uvažavajući i presudu Ustavnog suda BiH, Bećirović je upravu kada govori o ambasadorima koje imenuju članovi Predsjedništva BiH koji se biraju iz Federacije, no Dodik ipak ima mogućnost, posebno jer je kadar SNSD-a dio te državne institucije, vjerovatno više direktno nego kako je predviđeno rezidualno kroz prijedlog, pa će kroz glas Cvijanović biti direktno uključen u proces imenovanja.
Svakako je i jasno da problematiziranje Bećirovićevih kandidata za ambasadore nije u vezi sa njihovim ličnim kompetencijama niti ima mnogo veze sa ustavnim odredbama, već se isključivo odnosi na mišljenje Dodika o tome koliko ko od njih uvažava manji bh. entitet.
OHR otkrio kako je Schmidt platio britansku advokatsku firmu koja je angažovana zbog slučaja "Kovačević"
