Predsjedništvo usvojilo Bećirovićev prijedlog o rješavanju državne granice BiH i Hrvatske
U svom prijedlogu Bećirović prvo obrazlaže aktuelno stanje s kratkim historijatom, a zatim predlaže dva zaključka sa zaduženjima Vijeću ministara i Državnoj komisiji za granicu.
Bećirović u zaključcima prvo predlaže da se zaduži Vijeće ministara BiH i Državna komisija za granicu BiH da, najkasnije u roku od 45 dana od dana usvajanja ovih zaključaka, Predsjedništvu dostave izvještaj o dosadašnjim pregovorima u vezi sa međudržavnim razgraničenjem između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Također, drugi zaključak je da se zadužuje Vijeće ministara BiH i Državna komisija za granicu BiH da, najkasnije u roku od 60 dana od usvajanja ovih zaključaka poduzmu potrebne mjere za dinamiziranje nastavka procesa ratifikacije Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Postupak ratifikacije ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, u Bosni i Hercegovini je započet odmah nakon njegovog potpisivanja 1999. godine. U Hrvatskoj ovaj ugovor nikada nije došao u ratifikacionu proceduru, iako je više puta najavljivano pokretanje ratifikacije u Saboru.
U ugovoru o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske naznačeno je da je državna granica između dvije države određena na osnovu graničnog stanja u vrijeme prestanka postojanja Socijalističke federativne republike Jugoslavije i uzajamnog priznanja Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Nakon potpisivanja ugovora o državnoj granici, s obje strane pojavili su se zahtjevi za reviziju utvrđene granične crte. Pored problema primjene UN-Konvencije o pravu mora iz 1982. godine i Pomorskog zakonika iz 2004. godine, Republika Hrvatska je notom od 3. maja 2006. godine obavijestila Vijeće ministara BiH o stajalištima vezanim za granicu u području općine Neum osporavajući pripadnost dijelova teritorije Bosne i Hercegovine u području otoka Veliki i Mali Školj i u području poluotoka Kleka - rt Ponta Kleka.
