Predstavljamo sarajevske adventiste: Sljedbenici protestantizma koji u BiH djeluju blizu 100 godina
Adventisti sedmog dana ili Kršćanska adventistička crkva predstavlja reformatorski kršćanski nauk koji se kao organizirani pokret prvi put javio 1863. godine. Adventisti se dosta oslanjaju na već postojeća drevna kršćanska učenja i imaju samo nekoliko originalnih doktrinarnih stavova. Početni religijski temelji adventizma ogledaju se u odgovornosti prema Dekalogu i spasenju vjerom u mesijansku ulogu Isusa Krista. Svetkuju šabat tj. subotu kao biblijski sveti dan, što je proizašlo iz četvrte Božije zapovijedi koja naređuje da se "svetkuje dan subotnji", te vjerovanje u Isusov drugi dolazak.
Adventisti svoj kompletan religijski nauk temelje na Bibliji i ona je za adventiste jedini vjerodostojni izvor religijskih istina. Kao i ostale protestantske crkve, adventisti sedmog dana puno pažnje posvećuju muzici, koja je ujedno i sastavni dio njihovih vjerskih obreda, zdravoj prehrani, obrazovanju i nauci te humanitarnim aktivnostima.
Adventisti u Sarajevu prisutni su nešto manje od stotinu godina, a trenutno je centralna adventistička crkva smještena u sarajevskom naselju Marijin Dvor. Pastor Bojan Topić otvorio nam je vrata ove crkve i upoznao nas s adventizmom, historijom ovog religijskog nauka, aktivnostima adventista u Sarajevu i njihovom odnosu s društvom i državom.
Subota kao sveti dan
"Deset biblijskih zapovijedi su univerzalna moralna načela kojih se svi kršćani trebaju držati. Međutim, postoje mnogi protestantski ogranci koji kažu da u jednom dijelu historije planete Zemlje ova pravila važe, drugi kažu da ova pravila nikako ne važe, neki prave selekciju zapovijedi itd. Posebno je prisutno razilaženje oko četvrte zapovijedi u kojoj stoji da je subota sveti dan. Mi adventisti poštujemo ovaj dan kao sveti. Svetkovanjem ovog dana direktno se referiramo na biblijski tekst, ali na neki način se povezujemo i s jevrejima koji također poštuju šabat", na početku razgovora govori pastor Bojan Topić o suboti kao svetom danu.
Također, pastor Topić ističe kako adventisti ne jedu svinjetinu, ne piju alkohol, ne koriste bilo koji drugi oblik opijata i trude se upražnjavati tjelovježbu, jer govori da su svi ljudi Božija svojina i da smo dužni čuvati tu Njegovu svojinu.
"U osnovi samog termina 'adventisti' stoji latinski izraz koji znači čekati. Mi smo po svojoj prirodi čekaoci drugog Isusovog dolaska koji treba uspostaviti Božije carstvo i u nama i u globalu. Mi suštinski ne pozivamo u kršćanstvo, mi smo ti koji pozivamo na slijeđenje Isusa Krista. Smatramo kako je Isus najveće Božije otkrovenje ikad dato čovječanstvu tako da se naša vjera okuplja oko Njega", ističe pastor Topić.
U Sarajevu postoji oko četrdesetak sljedbenika
"Adventizam je svoju progresiju na ovim prostorima doživio tek nakon Drugog svjetskog rata. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije bio je mali broj adventista, ali nismo uspjeli pustiti korijene. S obzirom na to da je na ovim prostorima svakih nekoliko decenija sukob, veliki broj adventista ovih prostora odlučio je sreću potražiti vani. Trenutno u Sarajevu postoji oko četrdesetak prakticirajućih adventista", kaže pastor Bojan Topić o trenutnoj poziciji adventista u glavnom gradu BiH.
Također, pastor sarajevske adventističke crkve govori kako oni nemaju agresivan pristup društvenoj zajednici i da djeluju isključivo prosvjetiteljski. Govori i kako se crkva samoodržava na osnovu biblijskog principa "desetine" koja podrazumijeva da svaki vjernik dobrovoljno odvaja deset posto od svojih primanja koja se usmjeravaju radu crkve. Ističe kako su od vlastitih sredstava uspjeli i renovirati crkvu koju je projektirao legendarni arhitekt Živorad Janković, inače projektant Centra Skenderija. Ističe da bi renoviranje crkve bilo nemoguće desetinom jer je malo vjernika, a i desetina ne služi građevinskim intervencijama. U pitanju je, kako pastor Topić kaže, donacija dobrih ljudi iz inostranstva.
"Tradicionalne kršćanske zajednice smatraju da se vi rađate kao pripadnik te religije, a to izravno dovodi do pojave nabjeđenih i ubjeđenih vjernika. Nabjeđeni su oni nad kojima je izvršen određeni vjerski ritual čim su rođeni, čime se krše najosnovnije slobode uključujući i onu koja naglašava slobodu savjesti i vjerovanja prema vlastitom ubjeđenju. Čovjek je tabula rasa i rađa se slobodan da povjeruje i da sam izabere način na koji će vjeru ispovijedati Bogu. To je najintimnije pitanje nad kojim država i nijedna crkva nema nikakve ovlasti", objašnjava pastor Topić adventistički princip izostavljanja krštenja djece sve dok ne postanu spremna racionalno razmisliti o tom obredu i odgovornosti koja slijedi iz toga čina.
Apolitična i anacionalna vjerska grupa
"Ja ne mogu poreći da postoje vjerske denominacije koje pokušavaju 'proturiti' svoju doktrinu ljudima koji se nalaze u nekoj životnoj neprilici i koji su u datom momentu ranjivi. Pošto neki ljudi očito smatraju da su adventisti iskoristili gužvu 90-ih, moram ih prvo uputiti da se dobro raspitaju koje su naše aktivnosti u svijetu. Porodica je za nas svetinja. Mi smo podigli i izgradili mnoge bolnice, dispanzere, osnovne i srednje škole, fakultete, univerzitete, izdavačke kuće, a to dovoljno govori ko smo i šta smo. Neke od najprestižnijih zdravstvenih institucija u svijetu su adventističke. Jedna od najpoznatijih adventističkih humanitarnih organizacija na globalnom nivou je 'ADRA' koja je bila Božji dar narodu BiH tokom proteklog rata. U pozadini svih tih djelatnosti stoji naša vjera koja nam nalaže ljubav prema Bogu i bližnjima", ističe Topić.
Adventističke aktivnosti u Sarajevu dijele se na vjerske i društvene. Subotom je bogosluženje u crkvi, utorkom molitveni čas kojem se mogu pridružiti svi koji žele, dok su društvene aktivnosti, kako ističe pastor Topić, striktno odvojene od vjerskog dijela. Kreativne radionice, gledanje filmova, klub zdravlja, humanitarne aktivnosti samo su neke od društvenih djelatnosti koje organizira sarajevska adventistička crkva.
"Adventisti su totalno apolitična i anacionalna vjerska skupina. Apostol Pavle nas je naučio da se molimo za svoju državu i učestvujemo u reguliranim građanskim odgovornostima prema istoj. To je naš limit koji ne bismo smjeli preći. Isto tako, naši pastori i teolozi ne bave se politikom, jer gdje god se politika ispreplela s vjerom nastao je problem. U našim glavama to je totalno odvojeno. Mi smo uvijek otvoreni za saradnju i dobre odnose s društvom. Ljudi nas u Sarajevu poštuju i nemamo probleme. Nažalost, u RS-u sporadično imamo nesporazume zbog snažno izraženog religijskog nacionalizma (poistovjećivanje etničke, narodne pripadnosti i religije). S katoličkom crkvom uglavnom imamo korektan odnos kao i s Islamskom zajednicom u BiH", zaključuje pastor Bojan Topić.