Predstavnici UNSA o kodeksu oblačenja: Jedni ga smatraju besmislenim, drugi neophodnim
Podsjećanja radi, inicijativa za donošenje kodeksa oblačenja i ponašanja na UNSA potekla je od Harisa Zahiragića, predstavnika studenata u Upravnom odboru UNSA i bivšeg predsjednika Studentskog parlamenta UNSA. Kodeks propisuje na koji način se trebaju ponašati i oblačiti studenti, profesori i asistenti. Tako bi bile zabranjene mini suknje, visoke štikle, napadna šminka, odjeća bez rukava, šorcevi, tetovaže, pirsinzi, namjerno rasparana odjeća...
Nacrt kodeksa upućen je svim fakultetima i akademija u sastavu UNSA koji u roku od 20 dana trebaju dati svoj komentar na ovaj dokument.
Docentica na Fakultetu političkih nauka Belma Buljubašić jedna je od onih koji su među prvima putem društvenih mreža osudili donošenje ovakvog kodeksa.
Kako kaže, ljudima se ne sudi po odjeći, pirsingu ili tetovaži, več po referencama i uspjehu.
"Ovo je skretanje pažnje sa bitnih tema. Smiješno je da Haris Zahiragić koji je sve vrijeme podržavao SDA u vrijeme dok je bio predsjednik SPUS-a priča o političkoj neutralnosti, a danas je u SDA", rekla nam je Buljubašić koja dodaje da ne vidi nikakvu perverziju u nečijim bermudama, papučama, tetovažama i slično.
Dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Nihad Fejzić smatra kako ipak moraju postojati neke regulacije u oblačenju i ponašanju na javnim univerzitetima. Međutim, s obzirom na brojne regulacije koje su potrebne, kaže kako je upitno da li je pravo vrijeme za donošenje kodeksa oblačenja i ponašanja na UNSA.
"Naša javnost u svemu pronalazi neke kontroverze i problematične stvari. Dokument je pripremljen i poslan na javnu raspravu. Ja sam ga uputio svojim zaposlenicima i oni će u demokratskom procesu odlučiti da li im propisana rješenja odgovaraju ili ne odgovaraju. Mi danas živimo u vremenu kada se sve neke norme ruše. Nisam pristalica da na fakultetima mora baš sve biti regulisano, ali ako nešto nije regulisano, onda može otvoriti neki drugi problem. Tako da, čini mi se da je prava istina uvijek negdje između, pa tako i u ovom slučaju, to jest između rigidnih rješenja i nepostojanja nikakvih regulacija", smatra Fejzić.
On dalje dodaje kako su kodeksi neke vrste preporuka, a ne zakoni zbog kojih bi studenti mogli biti kažnjeni radi tetovaže ili pirsinga.
"Jedna uposlenica pitala me da li postoji mogućnost da se u kodeks doda ograničenje korištenje jakih mirisa jer i to nekome smeta. Šta fali da bude propisano da ljudi vode računa o ličnoj higijeni? Neka vrsta dokumenta je potrebna. Na Veterinarskom fakultetu studiraju djeca iz cijele BiH i meni ne bi bilo drago kad bi se pojavio neki student koji bi na ramenu imao istetovirano nešto što provocira druge. S te strane, drago bi mi bilo da postoji dokument koji će reći kako to ne treba", istakao je Fejzić.
S dekanom Veterinarskog fakulteta donekle se slaže i Jasmin Ahić, profesor Fakulteta za kirminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu. Kaže kako nije uspio detaljno pročitati Zahiragićeve prijedloge, ali kodeks smatra poželjnim.
"Kodeks oblačenja je nešto što je uspostavljeno na svim akademskim ustanovama i on je potreban. Apsolutno podržavam svaki napor uvođenja kodeksa iako se na mom fakultetu maksimalno vodi računa o oblačenja, jer to je dio osnovne kulture", dodao je Ahić.
Predloženi kodeks oblačenja i ponašanja Jasna Duraković, docentica na Fakultetu političkih nauka, smatra direktnim udarom na autonomiju, identitet i integritet svakog pojedinca te strašnom diskriminacijom i diskreditacijom ljudskih i građanskih prava.
"Apsolutno mi je neshvatljivo i neprihvatljivo da se jednom nadasve bahatom jednoumcu, poput Zahiragića, daje takva moć da zajedno s uglednim i visokopozicioniranim profesorima sa UNSA prvo u cjelosti kreira novo usvojeni Zakon o visokom obrazovanju KS, koji je prije svega, antiakademski, antireformski, antievropski, prenormiran, neadekvatno koncipiran i antiustavan u nekoliko članova koji se tiču zaštite osobnih podataka svakog od akademskih radnika i da potom kreira ovakav apsurd od kodeksa oblačenja", kaže Duraković.
Sve visokoobrazovane institucije u sastavu UNSA već imaju vlastite pravilnike o radu i etički kodeks ponašanja i oblačenja. Ukoliko neko krši postojeći etički kodeks, ističe profesorica Duraković, dekan i akademsko osoblje dužni su upozoriti na nepravilnosti i neetičnost te sankcionirati određene radnje koje se ponavljaju i ugrožavaju dignitet institucije i tuđa prava.
"Potpuno je besmisleno uvoditi ovakav jednoobrazan i nadasve diskriminatoran kodeks kojeg je Zahiragić predložio. Sramotno je da tako mlad čovjek, prepun anomoziteta i predrasuda prema drugom i drugačijem te prema temeljnim ljudskim pravima, uopće djeluje na UNSA i uživa takvu privilegiju u donošenju ključnih odluka koje se tiču pravca i djelovanja UNSA. Pored toga, ovakvo jednoumlje odvodi akademske slobode i kritički duh djelovanja i razmišljanja u potpuni sunovrat. Na štetu svih nas ‘slobodoumnih’ i ‘slobodnih’, kako nas je sa očitim nedostatkom respekta Zahiragić okarakterizirao, postoji opravdana bojazan da će nam ovakvi jednoumci sutra sjediti na čelu ministarstava ili na ključnim pozicijama moći i odlučivanja. Na koncu, to Zahiragić i očekuje, jer ovakve i prethodne slične izjave i ispade već odavno vješto koristi u svrhe promocije u vlastitoj predizbornoj kampanji. Na još veću štetu svih nas koji mislimo drugačije, postoji ogromna masa kritički neosvještenih, akademski nepismenih mladih ljudi, koji ovakve radnje s aplauzom dočekuju i otvoreno podržavaju. Bojim se da ako ovakve ispade i dalje budemo tolerirali, da ćemo se vratiti u onaj 'nevakat' tamnog vilajeta i apsolutne režimske politike oligarhija moći u KS", zaključila je profesorica Duraković.
Iako je zakonski predviđeno postojanje kodeksa oblačenja i ponašanja na UNSA, Vedad Smailagić, profesor germanističke lingvistike na sarajevskom Filozofskom fakultetu, smatra ga potpuno nepotrebnim. Prema njegovim riječima, UNSA mora nastojati što prije usvojiti evropske vrijednosti koje se ogledaju u uvjerenju da je sloboda pojedinca koja ne ugrožava nikoga temeljna vrijednost društva.
"Predloženi kodeks po sadržaju je potpuno neprihvatljiv za akademsku zajednicu i UNSA koji ima deklarirani cilj evropeizacije i internacionalizacije samog sebe. Takvi propisi oblačenja očekuju od profesora da svoje studente prate, prijavljuju i vrše neke policijske poslove. Ponižavajuće je i neprikladno da akademska zajednica uopće raspravlja o tome hoće li neko imati pirsing, doći na fakultet u papučama i slično. U tom smislu, čak ni radna verzija kodeksa nije trebala biti poslana profesorima na UNSA. U bilo kojoj funkciji u kojoj sam bio na evropskim univerzitetima, uopće nisam čuo za postojanje takvih kodeksa. Postoje eventualno kodeksi ophođenja prema kolegama ili studentima. Tako nešto bi mogao prihvatiti. Nikada nisam čuo od svojih kolega i kolegica da su imali bilo kakav problem vezan za oblačenje studenata. Postoje neki jedinstveni slučajevi, ali svako ima pravo na svoj stil oblačenja. Možda smo nekad mogli sugerirati nekoj osobi da ne dolazi baš u trenerci na fakultet, ali to nije problem. Dokle studenti svojim oblačenjem mene ne ugrožavaju, dotle ne prelaze granicu", naglasio je Smailagić.
Sarajevski profesor na kraju podsjeća kako osnovni princip modernih evropskih liberalnih demokratija glasi: "Ne možemo zabraniti sve što nam se ne sviđa."
Pokušali smo dobiti i komenar rektora UNSA Rifata Škrijelja, ali nije odgovarao na naše pozive.
Hiljade profesora i asistenata u narednih 20 dana dostavit će upravi UNSA svoje komentare na Nacrt kodeksa nakon čega će biti poznato da li će kodeks biti usvojen.
Kompletna pravila ponašanja i oblačenja studenata, profesora i osoblja Univerziteta možete pročitati na ovom linku.
