Predstavnički dom odlučuje o dva od tri planirana zakona: O jednom nisu postigli dogovor iako su obećali
Ova hitna sjednica dolazi nakon sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj su usvojeni zakoni koji se danas nalaze na dnevnom redu poslanika.
Međutim, nije usvojen važan Zakon o sudovima BiH koji je bio najavljen nakon koalicionog sastanka u Istočnom Sarajevu.
Konaković je kazao da u tom zakonu postoje sporne odredbe koje se tiču vjerskih simbola te da bi to trebali dogovoriti do petka ujutru kako bi sve bilo spremno za ponedjeljak. Međutim, kasnije se nisu oglašavali o tome da li su se uspjeli usaglasiti.
Potrebno usaglašavanje u Vijeću ministara nije realizovano i, prema našim saznanjima, zbog toga što Dodik ovaj zakon veže za usvajanje zakona kojim bi se izmjenile strane sudije u Ustavnom sudu BiH, a u potpisanom dokumentu iz Istočnog Sarajeva jasno stoji usvajanje Zakona o sudovima bez naglašavanja Zakona o Ustavnom sudu BiH.
Ako najavljeni zakoni budu usvojeni, ići će na potvrđivanje u Dom naroda, kao i zakoni, koji su usvojeni na prethodnoj sjednici Predstavničkog doma. Sjednica Doma naroda je zakazana za 30. august.
Vijeće ministara je predložilo da se ova dva zakonska rješenja, koja se danas nalaze na dnevnom redu, razmatraju po hitnom postupku, a naveli su da se njima potvrđuje odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti migracija i tržišta vina.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima
Kada je u pitanju Zakon o strancima, njime se preuzimaju četiri uredbe EU donesene od 2016. do 2021. godine u procesu kontinuiranog usklađivanja bh. propisa s pravnom regulativom EU-a.
Dopunama zakona želi se olakšati boravak digitalnih nomada u BiH, a intencija Vijeća ministara BiH je dodatno produžiti njihov boravak u BiH, zbog čega je najavljena mogućnost amandmanskog djelovanja u ovom pravcu.
Zakon se usklađuje s uredbama EU-a koje se odnose na područja izdavanja viza, stalnog i privremenog boravka, obrazovanja, istraživanja, učešća u programu razmjene, obavljanja stručne prakse, volontiranja, zaposlenja visokokvalificiranih radnika te rada na temelju plave karte, kao i na osnovi humanitarnih razloga.
Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u BiH
S obzirom na značaj koji sektor vina ima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Prijedlogom zakona o organizaciji tržišta vina u BiH želi se osigurati veća konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH na evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina. Njime se preciziraju i odredbe o proizvodnji grožđa i vina.
Značajan dio zakona odnosi se na sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima.
Rješenja predložena u ovom zakonu imat će višestruki pozitivan utjecaj na proizvođače grožđa i vina i njihovu potpunu registraciju za obavljanje djelatnosti, kao i na potrošače koji će imati cjelovit uvid u kvalitetu domaćih vina na tržištu, naveli su iz Vijeća ministara.
Poslanici opozicionih stranaka iz Republike Srpske u Predstavničkom domu PSBiH zatražili su od Narodne skupštine RS-a da se izjasni o Zakonu o vinu tvrdeći da taj zakon znači prijenos nadležnosti s entiteta na državu, što, mišljenja su, nije u skladu s Ustavom BiH.
Nasilje nad ženama
Na dnevnom redu današnje sjednice je i Prijedlog rezolucije o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u Bosni i Hercegovini koju su predložili poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.
Rezolucijom Predstavnički dom osuđuje svaki oblik nasilja nad ženama i uznemiravanja žena i apelira na nadležne pravosudne organe, da preduzmu hitne mjere u vezi s procesuiranjem delikata vezanih za nasilje nad ženama.
Ovim dokumentom poslanici bi, ukoliko ga usvoje danas na sjednici, zatražili od Vijeća ministara i drugih nadležnih organa da pristupe izradi dokumenata vezanih za definiranje okvira politika i mjera za zaštitu i pomoći svim žrtvama nasilja nad ženama.
Rezolucijom se predlaže da se pristupi izmjenama krivičnog zakonodavstva na način da se femicid definira kao posebno krivično djelo, imajući u vidu da je to najekstremnija manifestacija nasilja usmjerenog prema ženama na osnovu njihovog rodnog identiteta.
Đokovićev kip u Srbiji privukao veliku pažnju: Liči li finalni rad na Novaka?
