Pregovarački tim BiH optimističan uoči novih pregovora sa Evropskom komisijom o SSP-u
Od 10 poglavlja iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju najveći pregovori vode se u dijelu koji govori o slobodnoj trgovini, naročito nakon ulaska Hrvatske u EU. BiH je od EK tražila fazno prilagođavanje, odnosno usaglašavanje liste proizvoda za koje će BiH postepeno, u narednih pet godina davati carinske ustupke EU do potpune liberalizacije trgovine.
BiH je tokom prethodne runde pregovora pristajala na adaptaciju trgovinskog dijela SSP-a po principu tradicionalne trgovine, smatrajući da to neće naštetiti ekonomiji BiH i tražeći tehničku adaptaciju, a sve to trebalo je uraditi nakon što je Hrvatska postala članica EU.
Tehnička adaptacija je podrazumijevala samo dodavanje Hrvatske kao nove članice EU u Sporazum, i nastavak trgovine po istim uslovima koje su imale ostale članice EU do sada, ali EU nije prihvatila taj zahtjev BiH.
Tradicionalna trgovina podrazumijeva uvođenje kvota za bescarinski uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Evropske unije u BiH, koji su do sada bili opterećeni carinom, a koje je tri godine prije ulaska u EU Hrvatska uvozila u BiH, i to u obimu koji je prosjek uvoza u te tri godine. U ovom slučaju uzima se period od 2008. do 2011. godine.
BiH da bi zaštitila domaće poljoprivredne proizvođače traži od EK da se sporazum postepeno prilagođava, jer bi usljed velikog uvoza robe iz EU domaći proizvođači mogli pretrpjeti veliku štetu.
"Na narednom sastanku očekujemo da Evropska komisija odgovori na naše zahtjeve. Odgovore očekujemo čak i prije zvaničnog sastanka 28. aprila. Optimističan sam i smatram da će Evropska komisija usvojiti naše zahtjeve i da bi to moglo voditi okončanju pregovora", istakao je u razgovoru za Klix.ba Hamdo Tinjak.
On je dodao da Evropska komisija ne postavlja nikakve uslove niti prijeti nekim sankcijama, uz konstataciju da je pozicija BiH identična poziciji kakvu su imale i druge zemlje koje su prošle ovaj proces.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović u razgovoru za Klix.ba također je istakao optimizam kada je u pitanju naredni sastanak pregovaračkih timova.
"Moja su očekivanja da će se stavovi dvije delegacije približiti, te da se nađe jedna vrsta kompromisa. Riječ je o klasičnim pregovorima i teško je predvidjeti ishod narednog sastanka, ali nadam se da će Evropska komisija napraviti određene ustupke BiH. Treba istaći da ovo nisu pregovori po principu ponude uzmi li ostavi, jer obje strane imaju svoje interese", kazao je Šarović.
Treba istaći da ne postoji potpuna saglasnost o svim stavovima ni u pregovaračkom timu BiH.
"Moram priznati da postoje određena neslaganja i unutar pregovaračkog tima BiH. Neki od članova smatraju da o nekim pitanjima s Evropskom komisijom ne treba uopšte pregovarati dok BiH ne uđe u EU, i da ne trebamo davati bilo kakve koncesije u tom smislu. Međutim, stav Predsjedništva BiH, koje vodi vanjsku politiku je takav da trebamo pregovarati u skladu s SSP-om, i da težimo kompromisu, ali da ne ugrozimo neke vitalne nacionalne interese kada je u pitanju poljoprivreda", zaključio je Šarović.
Ukoliko BiH postigne sporazum o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, bit će to važan korak ka prihvatanju aplikacije BiH za članstvo u EU.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
