Nakon tri godine
0

Premijer Herceg podnio ostavku na mjesto zastupnika, opozicija kaže "promašio stolicu"

G. Š.
Foto: G. Š./Klix.ba
Nevenko Herceg (Foto: G. Š./Klix.ba)
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona Nevenko Herceg nakon tri godine od potvrđenih izbora je konačno podnio ostavku na mjesto zastupnika u Skupštini HNK.

Odluka o prestanku Hercegovog mandata u Skupštini HNK, kao o verifikaciji njegovog nasljednika na toj poziciji Dejana Kvesića iz Kluba HNS-a danas je na dnevnom redu zasjedanja Skupštine HNK u Mostaru.

Opozicija je ovaj potez ocijenila licemjernim i kasno poduzetim, te podsjetila da se izborni rezultati iz 2018. godine još nisu implementirali u tom kantonu.

Slaven Raguž (Foto: G. Š./Klix.ba)
Slaven Raguž (Foto: G. Š./Klix.ba)

Zastupnik HRS-a Slaven Raguž kaže kako Herceg sa ovom odlukom kasni tri godine, navodeći kako je on lično tražio već na prvoj sjednici poslije izbora njegovo odstupanje sa zastupničke pozicije.

"Tri godine smo se nalazili u protuustavnoj situaciji, da Nevenko Herceg u tehničkom mandatu kao primjer predlaže određene dokumente, te predlaže nacrt budžeta i njegovo usvajanje, da bi nakon pola sata diskusije o istom tome glasovao. To je bila protuustavna situacija koja je neviđena ne samo u Bosni i Hercegovini, nego bilo gdje u svijetu i koja bi u normalnoj državi dovela do ustavne krize, a kod nas je to bilo sasvim normalno. Mene iznenađuje što nije odustao od mandata na prvoj sjednici budući da je bilo izvjesno da do formiranja nove izvršne vlasti na osnovu rezultata izbora 2018. godine neće doći", kazao je Raguž.

Aner Žuljević (Foto: G. Š./Klix.ba)
Aner Žuljević (Foto: G. Š./Klix.ba)

Zastupnik SDP-a Aner Žuljević kaže kako je Herceg promašio stolicu koju treba napustiti.

"Hrabar i odgovoran političar bi nakon tri godine prvo vratio mandat koji je ukrao od građana. On je praktično osoba koja je odnijela mandat za sastavljanje nove vlade i tri godine nije našla ni jednog ministra. Nije vratio mandat o sastavljanu nove vlade, a trebao je dati otkaz na poslu, pošto on nema ni potvrdu Skupštine za ovaj mandat. On je trebao dati otkaz na premijersku poziciju ugovora o radu, vratiti mandat o povjerenju i natjerati neodgovorne politike SDA i HDZ-a koje imaju dvotrećinsku većinu da implementiraju izborne rezultate i vrate demokratiju od dana izbora koju su oteli i pretvorili u partiokraciju ova dva politička subjekta koja se idealno dogovaraju da potroše 300 -400 miliona KM u okviru budžeta", kazao je Žuljević.

Ističe kako poznajući premijera Hercega nije ni očekivao da će napraviti odgovoran politički potez kojim bi trebao da pošalje političku poruku generalno i njegovoj stranci i njihovom koalicionom partneru.

"Nažalost mi ćemo očigledno danas zaključiti jednu stvar, da u ovom mandatu ćemo ući u Guinnessovu knjigu rekorda da su građani izlazili 2018. godine na izbore i da to apsolutno nije imalo nikakvog smisla, jer sve što je vrijedio od 2014. do 2018. se nastavilo i te četiri godine. Odluka premijera pokazuje da će ova vlada u tehničkom mandatu ostati do kraj i da neće biti nikakvog dogovora o onoj vladi, što ustvari obesmišljava sve no što mi imamo uskladu sa zakonom ove zemlje“, kazao je zastupnik SDP-a u Skupštini HNK.

Za takvo stanje on krivi tužilaštvo i pravosudne institucije, navodeći kako su dopustili da, "političari doslovno uzimaju zakonska rješenja koja trebaju implementirati kao sa švedskog stola".

"Oni moraju shvatiti da je tužilaštvo i pravosudni segment dužno da zaustavi ovo političko orgijanje po zakonima ove zemlje i narušavanje demokratije koje mi imamo definisano Ustavom i pravima svih onih koji učestvuju u ovome društvu", poručio je Žuljević.

Šerif Špago (Foto: G. Š./Klix.ba)
Šerif Špago (Foto: G. Š./Klix.ba)

Predsjedavajući Skupštine HNK Šerif Špago (SDA) naglašava da Izborni zakon u BiH dozvolio da izabrani zastupnici na različitim nivoima mogu ostati na toj dužnosti, a uporedo obavljati dužnosti odnosno funkcije u izvršnim organima vlasti iz prethodnog mandata.

"To nije samo kod nas u Skupštini HNK, nego na svim nivoima i mislim da to treba biti poruka prema Parlamentarnoj skupštini BiH, da te odredbe Izbornog zakona treba izmijeniti i dati rok kad bi se trebali pojedini organi konstituisati, da se ovako ne dođe u situaciju da su održani izbori, a da nisu konstituisani određeni dijelovi vlasti, konkretno kod nas nije konstituisana nova Vlada, odnosno izvršna vlast nakon izbora 2018. godine", pojasnio je Špago.