Na pitanja medija da pojasni izjavu za BHT da će štedišama u BiH Slovenija prema presudi suda u Strasbourgu i bez protutužbi isplatiti njihove depozite s kamatama, Cerar je nakon sastanka svoje koalicije rekao da ne može isključiti slovenske tužbe protiv država nastalih raspadom SFRJ u kojima je Ljubljanska banka imala potraživanja koja nisu podmirena.
Cerar je pojasnio da Slovenija odluku Evropskog suda mora izvršiti u skladu sa zakonom i nakon što joj štediše predlože podatke da imaju pravo na isplatu uloga, no da u razgovoru za BHT nije govorio o pitanju tražbina Ljubljanske banke.
"To je potpuno odvojeno pitanje i tu ne isključujem tužbe", kazao je Cerar dodavši da se radi o problematici "sukcesije i drugih problema o kojima je Slovenija već prije jasno izrazila svoja stajališta".
"I drugi su imali velike dugove prema Ljubljanskoj banci, a tu nije isključeno da ćemo ići u tužbe, to intenzivno proučavamo", kazao je slovenski premijer.
"Naša potraživanja se moraju uzeti u obzir", kazao je Cerar, dodavši da taj postupak mora teći odvojeno od pitanja stare devizne štednje građana.
Evropski sud za ljudska prava je 16. jula ove godine u slučaju "Ališić i drugi protiv Slovenije" presudio da je Slovenija odgovorna za neisplaćenu štednju tih starih štediša, ali i za svu ostalu neisplaćenu štednju štediša izvan Slovenije koji su u istom pravnom položaju, a koje mora isplatiti onako kako je to učinila sa štedišama u Sloveniji.
Riječ je o tzv. pilot-presudi po kojoj Slovenija u roku godine dana od presude mora naći "sistemsko rješenje" za isplatu štediša.
Slovenski parlament tek treba donijeti operativni zakon za provedbu presude i osigurati sredstva u državnom proračunu, a vjeruje se da bi štediše mogli biti isplaćeni u obrocima u roku od oko pet godina. Slovenska vlada trenutno priprema akcijski plan za provedbu presude.
Kolaps na tuzlanskim cestama: Automobili sletjeli u kanal, na magistralama popriječeni kamioni
