BiH
19

Premijera filma "Djeca iza žice": 12 logoraša svjedoči o golgotama logora u BiH

Piše: A. B.
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
(Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Džafer Kaltak imao je 16 godina kada je 1993. godine prisilno zarobljen u logor u Prozoru. Golgote kroz koje je prošao i svakodnevna premlaćivanja ostavila su dubok trag na njegovo zdravlje, a danas 24 godine nakon, ovaj 40-godišnjak je učesnik u dokumentarnom filmu Avde Huseinovića "Djeca iza žice" čija premijera je održana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Džafer kaže kako nema osjećaja u vratu i nogama i ne može normalno funkcionirati.

"Zarobljeništvo u logoru na mene je ostavilo trajne posljedice. Bitno je da se istina sazna i niko, ali niko je ne smije sakriti. Treba imenom i prezimenom kazati zločince koji su činili golgote i svi trebaju odgovarati za svoja djela", kazao je Kaltak na današnjoj premijeri filma "Djeca iza žice" koji je četvrti dokumentarni film Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini.

Dokumentarac govori o maloljetnicima koji su bili prisilno bili zarobljeni u logorima tokom rata u BiH u periodu od 1992. do 1995. godine.

Film je snimljen u režiji Avde Huseinovića i prikazuje svjedočenja maloljetnika koji su '90-ih godina bili zatvoreni u logorima širom BiH, prolazili strahovite torture, mučenje, izgladnjivanje, silovanje…

"Cijela priča i za mene kao autora je neshvatljiva, fenomen u fenomenu. Kada ste u poziciji majke u logoru koja je morala skupiti sredstava da otkupi svoje dijete da ne bi bilo bačeno u Drinu - strašno je to i zamisliti, a ne opisati. To su zaista važne poruke koje vode ka tome da čovječanstvo i ovaj prolazni svijet informiramo o nezamislivim stvarima koje se nikada nigdje ne smiju ponoviti. Odluka da to bude 1. mart je odluka Saveza logoraša, odnosno da je to pogodan termin za Dan nezavisnosti BiH", kazao je Huseinović.

Režiser smatra kako je historija ozbiljna nauka s kojom se važno suočiti na vrijeme, odnosno dok imamo žive dokaze.

"Historija kao nauka je podložna falsificiranju i zato je bitno saznati istinu na vrijeme. To su djeca koja svjedoče najstrašnijim zločinima koji su se dešavali u koncentracionim logorima na području BiH. Ovo je neispričana priča jer u BiH vrlo malo znamo i imamo malo informacija kada je riječ o mjestu, ulozi i učešću djece u koncentracionim logorima, kroz kakve su patnje i torture prolazili zajedno sa svojim roditeljima i prijateljima. Danas su to već odrasle osobe, koje su u BiH neprepoznatljive, nevidljive, kreću se, žive među nama, ali u sebi nose jedan veliki kamen, teret bola. Teret bola još je veći iz razloga što oni koji su činili zločine nad njima danas BiH hodaju apsolutno slobodni bez ikakvih procesuiranja i odgovornosti", kazao je Avdo Huseinović.

U filmu svjedoči 12 maloljetnih dječaka i djevojčica, i njihovi roditelji iz Bosanskog Novog, Prijedora, Jajca, Višegrada, Foče, Sarajeva, Prozora… Film je specifičan i po tome što su u njemu spomenuti direktni izvršioci zločina - imenom i prezimenom.

Danas je najavljeno i snimanje petog filma pod nazivom "Logoraši u živom štitu", a očekuje da će biti završen krajem maja i premijerno prikazan krajem juna ili početkom jula ove godine.

Prema procjeni i evidenciji Saveza logoraša u BiH, blizu 20.000 maloljetnika je prošlo kroz koncentracione logore. Blizu 1.000 njih je ubijeno u logorima. Djeca logoraši koji su preživjeli, danas su odrasli ljudi, puni svjedočenja o torturama koje su sprovođene nad njima.