Paralelna diplomatija
192

Presedan koji se može zaustaviti: BiH ima alate za obračun s neustavnim instrukcijama Dodika i Cvijanović

Piše: B. H.
Željka Cvijanović (Foto: E. M./Klix.ba)
Željka Cvijanović (Foto: E. M./Klix.ba)
Instrukcije koje su upućene ambasadorima i generalnim konzulima Bosne i Hercegovine "iz Republike Srpske" predstavljaju opasan presedan koji direktno podriva ustavni poredak države i unosi pravnu i političku konfuziju u funkcionisanje vanjske politike BiH.

Ovakav čin nije samo neustavan i destruktivan, već i suprotan temeljnim principima međunarodne diplomatije. Ove instrukcije, koje su potpisali predsjedavajući Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik entiteta Republike Srpske Milorad Dodik, otkrivaju duboke političke podjele i pokušaje destabilizacije državnih institucija, što je posebno zabrinjavajuće u kontekstu već ionako kompleksne političke situacije u BiH.

Neustavnost i kršenje nadležnosti

Prije svega, vanjska politika Bosne i Hercegovine je isključiva nadležnost državnih institucija, što jasno proizlazi iz Ustava BiH i međunarodnih pravnih akata koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala. Ne postoji pravni osnov koji bi omogućio entitetskim strukturama da izdaju instrukcije diplomatima, koji su isključivo predstavnici države BiH, a ne njenih administrativnih jedinica.

Ovo predstavlja direktno narušavanje državne suverenosti i može dovesti do ozbiljnih diplomatskih posljedica u međunarodnim odnosima. Instrukcije koje su upućene ambasadorima i konzulima BiH, a potpisane od strane predstavnika entiteta, direktno krše ovaj ustavni princip. Ovo je ozbiljan prekršaj koji podriva suverenitet i jedinstvo države, jer stvara paralelne strukture upravljanja vanjskom politikom.

Štaviše, ove instrukcije pokušavaju instrumentalizirati diplomatsku mrežu BiH u svrhu promoviranja interesa jednog entiteta, umjesto da rade u interesu cijele države. To je ne samo neustavno, već i destruktivno za integritet BiH, jer potkopava jedinstveni glas države na međunarodnoj sceni. Takvo ponašanje može dovesti do daljnje polarizacije unutar države i oslabiti njen položaj u međunarodnim odnosima.

Sadržaj instrukcija i njihova problematičnost

Sadržaj instrukcija je duboko problematičan i podrazumijeva nekoliko ključnih tačaka koje su u suprotnosti s Ustavom i međunarodnim pravom:

  • Medijska kampanja – Traži se objavljivanje autorskih tekstova i lobiranje za objavu članaka koji podržavaju političke aktere iz Republike Srpske, posebno Milorada Dodika i druge zvaničnike. Ova aktivnost nije u opisu rada ambasadora i konzula te predstavlja zloupotrebu diplomatskih resursa u cilju zaštite političkih interesa jedne entitetske vlasti, a ne cijele države BiH. Diplomatski predstavnici trebaju da budu neutralni i da rade u interesu cijele države, a ne da se koriste za promovisanje političkih agendi pojedinaca ili entiteta.

  • Pojačana politička aktivnost u stranim zemljama – Ambasadorima i konzulima se nalaže da intenziviraju kontakte s parlamentima zemalja prijema, Evropskim parlamentom i drugim političkim akterima u svrhu promoviranja stavova entiteta RS. Time se diplomatski predstavnici BiH dovode u situaciju da djeluju kao lobisti jednog dijela države, čime se narušava jedinstveni glas Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima.

  • Obavještajno-analitički izvještaji – Posebno zabrinjava zahtjev da se izvještaji dostavljaju na sedmičnom, a po potrebi i na dnevnom nivou, s naglaskom na korištenje ličnih kontakata u pribavljanju informacija. Ovakva praksa može se smatrati obavještajnim aktivnostima koje su u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima i predstavljaju ozbiljan rizik za odnose sa zemljama prijema. Diplomatski zborovi u zemljama prijema ne mogu tolerisati takve aktivnosti, jer one predstavljaju prekoračenje uobičajenih diplomatskih praksi i mogu dovesti do ozbiljnih međunarodnih incidenata.

  • Pitanje vojne i institucionalne saradnje – Instrukcije sadrže zahtjev za lobiranje protiv NATO prisustva u BiH, iako je upravo političko rukovodstvo RS nedavno podržalo povećanje NATO snaga u zemlji. Ova kontradiktornost ukazuje na neiskrenost i manipulaciju vanjskom politikom u korist nejasnih i nestabilnih političkih ciljeva. Štaviše, ovakav zahtjev odgovara interesima određenih vanjskih aktera, poput Rusije, što dodatno kompromituje suverenitet BiH i njen položaj u međunarodnoj zajednici.

Destruktivni efekti na državne institucije

Ove instrukcije imaju destruktivan efekat na državne institucije BiH, jer potkopavaju njihov autoritet i stvaraju paralelne strukture upravljanja. Umjesto da ojačaju državne institucije i promovišu jedinstveni glas BiH na međunarodnoj sceni, ove instrukcije ih dodatno oslabljuju i dovode u pitanje njihovu legitimnost. To je posebno opasno u kontekstu već ionako slabe državne strukture u BiH, gdje su entitetski interesi često jači od državnih.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je naglasio da ovakve instrukcije ne mogu imati pravno uporište, te da će svaki diplomat koji postupi po ovim uputama snositi posljedice, uključujući povratak u sjedište i moguće disciplinske mjere. On je podsjetio da ministar ne imenuje ambasadore i konzule ali da imenuju sve ostale u diplomatsko-konzularnoj mreži. Navodi da je to ukupno tri četvrtine ukupnih resursa u diplomatsko-konzularnoj mreži.

To pokazuje da postoji institucionalni mehanizam da se ovakvi pokušaji subverzije osujete, odnosno da se na neki način "obezglave" ambasadori koji postupaju po spornim instrukcijama

Institucije BiH, poput Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova, trebale bi jasno i javno osuditi ove instrukcije i istaknuti da one nemaju nikakvu pravnu snagu. Drugo, diplomatski predstavnici BiH trebaju biti upozoreni da će svako pridavanje pažnje ovim instrukcijama biti sankcionisano.

Zaključno, ovakve akcije entitetskih vlasti predstavljaju opasan pokušaj paralelizacije institucija, što može imati dugoročne destabilizirajuće posljedice. Instrukcije koje su upućene od strane Cvijanovićke i Dodika predstavljaju ozbiljan prekršaj ustavnog poretka BiH i međunarodnih diplomatskih normi. One ne samo da potkopavaju suverenitet i integritet države, već i stvaraju opasne precedense koji mogu imati dalekosežne negativne posljedice.

Međutim, postoji jasan put za konfrontaciju ovom problemu – kroz striktno poštivanje ustavnog okvira i odlučnu reakciju nadležnih organa. BiH ne smije dozvoliti pravni haos u svojoj vanjskoj politici, jer bi to značilo urušavanje njenog međunarodnog kredibiliteta i pozicije na globalnoj sceni.

Konfrontacija ovakvim postupcima mora biti jasna i odlučna, kako bi se zaštitio integritet državnih institucija i osiguralo da diplomatska mreža BiH radi u interesu cijele države, a ne pojedinačnih entiteta ili političara.