Presedan na Sudu BiH: Silovateljima po 10 godina zatvora, žrtvi dužni isplatiti 26.500 KM
Sudsko Vijeće sa Šabanom Maksumićem na čelu je utvrdilo da su optuženi krivi što su za vrijeme rata u BiH kao pripadnici Vojske Republike Srpske - Kotorvaroške brigade 28. juna 1992. godine zajedno sa Predragom Cicmanovićem, koji je poginuo 1995. godine, došli u selo Orahova, izveli iz kuće A. A., zaštićenu svjedokinju S-4, koja je tada imala samo 14 godina te je odvezli u kombiju pod izgovorom da je vode na razmjenu za zarobljene srpske vojnike u Bečićima.
Višestruka silovanja u kombiju
"Cicmanović je oštećenu silovao tokom vožnje u automobilu iako se ona uz plač i vriske otimala. Međutim, Cicmanović joj je stavio nož pod grlo i prislio je na spolni odnos dok joj je istovremeno jedan od optuženih uperio pištolj u čelo. Potom su se zaustavili u blizini autobuske stanice u Dabovcima, nakon čega su Bosiljko i Ostoja Marković te Predrag Cicmanović naizmjenično više puta silovali S-4“, kazao je sudija tokom izricanja presude.
Nakon silovanja oštećenu su prisiljavali da ih oralno zadovoljava.
"Zbog toga ih Sud osuđuje, Bosiljka Markovića na 10 godina zatvora te Ostoju Markovića također na deset godina zatvora“, kazao je Maksumić.
U obrazloženju presude sudija je kazao kako je Vijeće utvrdilo da su optuženi počinili krivična djela koja im se stavljaju na tereti onako kako je opisano u izricaju presude.
"Iako ga je odbrana osporavala, Vijeće je poklonilo vjeru iskazu svjedokinje S-4, ali i iskazima drugih svjedoka, naročito vještaka neuropsihijatara koji su utvrdili kakve je posljedice na oštećenu ostavilo djelo koje je nad njom izvršeno, iako je ona kazala kako optuženima oprašta, i kako je naučila živjeti sa svojom traumom“, kazao je Maksumić.
Duševna bol i umanjene sposobnosti
Istakao je kako Sud nalazi da je izrečena kazna zakonom primjerena te da će postići svrhu kažnjavanja, kao i poslati poruku svima da se zločini počinjeni u ratu neće tolerisati i da neće proći nekažnjeno.
Nakon izricanja presude, Sud je optužene oslobodio troškova postupka, ali je usvojio imovinsko pravni zahtjev da optuženi oštećenoj isplate naknadu od 26.500 KM i to zbog nanesene duševne boli, povrede prava i slobode ličnosti te umanjenja njenih sposobnosti. Ovakva odluka Sudskog vijeća presedan je kako u BiH tako i u regionu s obzirom na to da su do sada žrtve ratnih zločina upućivane na parnični postupak kada je riječ o naknadi nematerijalne štete.
Današnja presuda od izuzetne je važnosti upravo zbog toga jer žrtvama ratnog zločina utire put kako da ostvare svoja prava u okviru krivičnog postupka i zaobiđu komplikovane procedure parničnih postupaka u kojima nerijetko moraju otkrivati svoj zaštićeni identitet.
Na ovu presudu dozvoljena je žalba obje strane u postupku.