Prezentirana audioknjiga Imera Peze "Ratni dnevnik '92: Priče o raji i papcima"
Autor ove knjige pisao ju je iz srca s namjerom da pomogne mlađim generacijama da se odmaknu od izopačenih ratnih huškača. Posebno mu je drago što će se njegova knjiga naći na policama Biblioteke za slijepa i slabovidna lica.
"Veoma sam sretan što postoji ovo izdanje i za audizaciju sam saznao tek kad je knjiga snimljena. Naravno, podržao sam tu aktivnost i posebno mi je drago što će osobe s posebnim potrebama moći slušati moje riječi koje sam prenio iz srca", kazao je autor ovog djela Imer Pezo.
Biblioteka za slijepa i slabovidna lica već se godinama bori za svoj opstanak. Prema riječima direktora Sakiba Pleha, ova biblioteka prepuštena je na milost i nemilost ljudi koji u njoj rade, dobrim ljudima, građanima i volonterima koji svakodnevno dolaze u biblioteku da čitaju štivo sa crnog tiska kako bi ga prilagodili slijepim osobama.
Bibilioteka ima idealnu bazu podataka, čak 28.050 bibliotečkih jedinica. Ovaj knjižni fond koriste 1.243 slijepe osobe širom svijeta.
"Naši korisnici su slijepe osobe iz BiH, iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore. Kao i naše slijepe izbjegle osobe koje žive na prostoru Švedske, Finske, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Svima je pristup fondu omogućen besplatno, jer mi nemamo članarine ni zakasnine", rekao je Pleh koji kaže da rad ove biblioteke najviše pomažu međunarodne organizacije.
Ideju za audizaciju ove knjige dobili su od njihovog korisnika.
"Ovu knjigu nam je predložio naš slijepi korisnik Dževad Resić i to je tipičan primjer kako mi uslišavamo želje naših korisnika", rekao je direktor biblioteke.
I Jovan Divjak je naglasio kako društvo i država ne brinu o slijepim i slabovidnim osobama. Naglasio je da njegovo udruženje Obrazovanje gradi BiH stalno pomaže djeci s posebnim potrebama.
"Osjećam da pripadamo ovoj porodici. Porodici mladih ljudi kojima treba pojedinačna, porodična i društvena podrška", rekao je Jovan Divjak.
Korisnici biblioteke, iako zadovoljni uslugama, ogorčeni su na status slijepih osoba u društvu. Kažu kako i odgovornost za stanje u kojem se nalaze ne snosi samo država, već i ljudi u udruženjima slijepih koji nisu učinili adekvatne stvari kada je riječ o rješavanju statusa ove institucije, ali i problema s kojima se svakodnevno susreću slijepe osobe.
"Od 2010. godine kada je potpisana Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, država je malo toga učinila na svim nivoima zakonodavne vlasti da slijepim osobama bude bolje. S druge strane imamo problem što se za svako naše pravo vezuje pitanje jesi li ili nisi član Udruženja slijepih. To bi vam bilo isto kada bi penzioneru rekli: 'Nećeš dobit penziju jer nisi član Udruženja penzionera'", kazao je korisnik biblioteke Selmir Isaković koji je naglasio da u ovom postizbornom vremenu nije čuo nikoga da je rekao kako će promijeniti status slijepih osoba u svom mandatu.
BiH kreće u nabavku četiri nova helikoptera: MO ima sedam dana da prestruktuira rashode
