Priča o Ćurčića Vakufu: Potomci čuvaju ideju osnivača i nakon tri stoljeća
Priča nas vodi u Sarajevo i Ćurčića Vakuf, kako bismo saznali kako vakufi u današnjem vremenu služe društvu i zajednici.
Ćurčića Vakuf je osnovao hadži Salih-aga Ćurčić kao porodični vakuf 1736. godine i u Vakufnami je za prvog muteveliju odredio je starijeg sina Jašer Sadika, a poslije njega tu dužnost obavljat će njegova djeca i unučad. Hadži Salih-aga je porijeklom je iz Livna, a u Sarajevo je došao 1696. godine sa sinom Jašer Sadikom i bratom hadži Hasanom. Osnivačka imovina Vakufa je bila novac i porodična kuća-konak i han.
"Vakuf ili zadužbina je nastao kao dobro koje se prenosi s generacije na generaciju. Sačuvan je u porodici kako bi pratio poruku osnivača. Obaveza onih koji upravljaju vakufom tj. zadužbinom, jeste da to dobro djelo učine vrijednim i trajnim, te da se drže uputa i svrhe koju je vakif toj imovini odredio. U važnoj priči koju podržava Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te njen direktor hafiz dr. Senaid Zaimović, mi danas moramo da pokažemo koliko je važno da se vakufi obnavljaju i koliko oni imaju važnu ulogu u humanitarnom radu i širenju ideje dobročinstva u zajednici. Zbog toga je važno da porodice i potomci preuzimaju svoju ulogu na tom putu", pojašnjava Jusuf Tanović, predsjednik Upravnog odbora Ćurčića Vakufa.
No, da bismo saznali kako ovaj porodični vakuf postoji i danas, moramo se vratiti dublje u prošlost. Vakif je propisao u vakufnami da je porodična kuća namijenjena potomcima prvog mutevelije, a dobit od novca i izdavanja hana je određena da se koristi za održavanje imovine Vakufa, te održavanje i opravku Ćurčića i Sagrakči hadži Mahmuda džamije u Sarajevu, Karaula džamije kod Travnika, a kasnije i džamije Ćurčinica u Livnu.
"Ono što čini Ćurčića Vakuf posebnim jeste što je ovo jedan od najstarijih aktivnih porodičnih vakufa. Nakon tri stoljeća, porodica se okuplja, radimo na ispunjavanju želje Salih-age Ćurčića, koji nam je u amanet ostavio da ispunimo želje propisane vakufnamom", pojašnjava mutevelija Vakufa, Fuad Ćurčić.
I dok su vakufi nastajali i nestajali, ovaj se ne samo održao, već i rastao. Po Gruntovnici iz 1886. godine, upisana imovina Ćurčića Vakufa se sastojala od porodične kuće Ćurčića i 22 dućana i magaze, sve u imaretskoj čaršiji, kod popularnog Slatkog ćošeta. Na mjestu ustupljene pa porušene porodične kuće, uz obavezu plaćanja godišnje naknade, izgrađena je 1887. godine Šerijatska sudačka škola, današnji Fakultet islamskih nauka u Sarajevu.
Imovina vakufa je nacionalizirana 1958. godine, čime je Vakuf nakon 222 godine prestao sa radom. Incijativi Bakira Tanovića i Faruka Čurčića za obnovu rada Vakufa 1998. godine, pridružili su se Esad Teftedarija i Almasa Softić, koja je prihvaćena i od strane drugih članova porodice, te je osnovano Udruženje Ćurčića Vakuf.
"Članovi porodice su se dobrovoljno odrekli onoga što im pripada po pravu, te su odlučili da sve pripada Vakufu, te se posvetiti humanitarnom radu i podršci zajednici. Tu našu dobru volju je prepoznala Islamska zajednica, što je bio ključ za oživljavanje vakufa", pojašnjava Tanović.
Sa Rijasetom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini sklopljen je ugovor o zamjeni postojeće imovine – dućana Ćurčića Vakufa koji su se trebali porušiti radi gradnje Gazi Husrev-begove biblioteke sa imovinom – dućanima koji će biti izgrađeni uz objekat biblioteke. Zamjenski dućani su izgrađeni i predati Ćurčića Vakufu, čime su stvoreni uslovi za obnovu rada Vakufa. Od 2014. godine do danas Ćurćića Vakuf djeluje kao primjer porodičnog vakufa, koji nastavlja tradiciju, prateći vakufnamu i poruke Salih-age Ćurčića primjenjive na savremeno doba. Kroz priče onih sa kojima je Vakuf radio, imate priliku saznati više o doprinosu Ćurčića Vakufa zajednici.
"U proteklih deset godina Ćurčića Vakuf je realizirao desetine donacija i projekata u vrijednosti od 332.000 KM za više od 600 korisnika, većinom mladih ljudi iz škola, domova i udruženja koja rade sa djecom. Također smo realizovali program sa 62 stalne stipendije, uz redovno održavanje četiri džamije u Sarajevu, Livnu i Karauli kod Travnika. Time smo održali volju vakifa, a iskoristili sredstva za dobrobit djece, mladih i obrazovanja generacija koje dolaze", napominje Tanović.
"Poziv Bakira Tanovića rahmetli da se upoznamo i okupimo kao porodica bila je ključna tačka na tom putu. Obnovili smo veze koje su bile izgubljene, a sada su one trajne. Svi razmišljamo kako možemo pomoći, ne samo lokalnoj zajednici, nego i šire da bi ispunili svoju misiju. Ne govorimo mnogo o tome, ali to nas ispunjava, jer imamo priliku dati svoj doprinos jednoj priči koja je veća od nas samih", dodaje Aida Vranac, jedna od članica Upravnog odobra Ćurčića Vakufa.
U saradnji sa Udruženjem "Budi mi drug", Ćurčića Vakuf je pomogao opremanjem kuhinje i finansiranjem izleta i ekskurzija za članove ovog udruženja koje okuplja mlade sa Down Sindromom. "Od tih sredstava smo nabavili materijale za izrade sapuna na prirodnoj bazi, posjetili Ajdinoviće, pokrenuli aktivnosti koje su kasnije samo se dalje razvijale i slale važnu poruku koliko je podrška bitna. I danas sjajno sarađujemo sa Ćurčića Vakufom, te vjerujem da će ovaj primjer da prate i drugi", dodaje Meliha Mešeteović iz udruženja "Budi mi drug".
Naredna adresa nam je udruženje !Srce za djecu oboljelu od raka!, jednog od simbola hrabrosti i rada roditelja djece oboljele od raka, koji stoje iza uspješnog projekta Roditeljske kuće. Čurčića Vakuf pomogao je udruženje doniranjem opreme i kolica za prevoz pacijenata. !Više puta je podrška došla u rekvizitima, stvarima, opremi, Ćurčića Vakufa. Mi želimo da ovo bude lijep primjer za druge ljude, da se uključe, budu uz našu djecu, a ko spasi jedan život kao da je spasio cijeli svijet!, napominje Fikret Kubat iz ovog udruženja.
Posebnu brigu, Vakuf već godinama vodi o saradnji sa Domom Bjelave. Tako je pomogao opremanje igraone za predškolsku djecu, uz sufinansiranje programa edukacije iz engleskog jezika za štićenike Doma.
"Ta igraonica je od velikog značaja, a onda kasnije i razvoj programa engleskog jezika za djecu. Imali smo sjajnu saradnju od početka sa Ćurčića Vakufom, te vjerujem da ovo može biti putokaz kako imovinu staviti u službu dobra", napominje Saudin Đurđević, stručni savjetnik u KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja.
Vakuf je od svoje obnove rada pomogao uređenje informatičke učionice u Osnovnoj školi Mula Mustafa Bašeskije. Realizirana je i akcija uređenja i renoviranja dječijeg igrališta u ulici Mehmed paše Sokolovića na Mejtašu. Posljednji primjer aktivnosti je i nabavka neophodne masažne stolice za terapijski rad sa djecom u okviru udruženja "Dajte nam šansu".
No, Vakuf je otišao i dalje iz Sarajeva, radeći vrijedno u Livnu, gradu porijekla osnivača hadži Salih-age. Uz nabavku informatičke opreme za mekteb u livanjskoj džamiji Ćurčinica, pomogli su nabavku stomatološke opreme za jednog od stipendista, istovremeno nastavivši potporu drugim programima.
Mahir ef. Kevrić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Livno ima samo riječi hvale za ovu saradnju: "Od obnove Ćurčinice, Ćurčića Vakuf se uključio u pomoć kroz finansiranje različitih vrsta projekata, ali i redovne godišnje donacije. To sjeme dobra je niklo prije deset godina, toliko traje i novi život džamije i novi život vakufa. Ovo je poruka za druge da u današnjem vremenu možemo da se okrenemo jedni drugima i radimo stvari od koristi za opće dobro i zajednicu."
Put potomaka Salih-age Ćurčića se nastavlja.
"Svi mi koji smo uključeni u obnovu rada Vakufa, osjećamo ogromnu satisfakciju da smo uspjeli, i da Vakuf doprinosi boljitku zajednice. Također, bitno je istaći, da vakuf iako je porodična zadužbina, legat zajednice, komšiluka, Sarajeva i svojevrsni testament postojanja na ovom području" dodaje Tanović.
Na 12. Danima vakufa predstavljen je dosadašnji rad te je obilježeno 10 godina od obnove rada Vakufa. Potomci osnivača vjeruju u vrijednost očuvanja ove tradicije.
"Za mene vakuf ima korist i nosi jednu posebnu dobrotu. Ne samo da omogućava zbližavanje davno izgubljenih rođaka, već nam daje priliku da zajedno radimo za dobrobit našeg društva i naše zajednice", napominje Emir Arslanagić, jedan od članova Upravnog odbora.
"Danas imamo funkcionalnu organizaciju, koja je ponosna na svoju historiju i koja je imala sve potrebno da svoj rad obnovi i vodi na način kako je to Salih-aga u vakufnami i odredio", zaključuje na kraju razgovora mutevelija Ćurčić.