Izložba je izazvala veliku pažnju stanovnika Sardinije. Otvorenju je prisustvovalo 250 ljudi. Zbog velikog interesa, ali i tematike, izložba će biti otvorena čak do 23. marta ove godine.
Članovi udruženja posjetili su općinu Seneghe zajedno s predstavnicima Historijskog muzeja BiH i Katoličkog školskog centra, a u sklopu programa obilježavanja sjećanja na holokaust. Prisustvovali su konferenciji na kojoj je Jusić govorila o temi "Žene u ratu i ratna silovanja - važnost narativa". Konferenciji su prisustvovali akademici, građani, predstavnici vlasti i mladi ljudi, a načelnik ove općine Gianni Oggiano i njegovi saradnici zahvalili su se predstanicima udruženja na doprinosu.
U saradnji s institutom De Castro Oristano, Jusić i predstavnice muzeja i KŠC održale su prezentaciju za oko 450 učenika. Teme prezentacije su imale fokus na jednakom pristupu svim ljudima, o značaju međusobnoog poštivanja i prihvatanja, te o važnosti izgradnje ljepše budućnosti.
Jusić je u svom dijelu govora istakla da nije fer i da niko ne želi da se ponovo ono što je njena majka preživjela i ono što su njih dvije zajedno preživljavale zbog stigme i diskriminacije.
Potom su put nastavili u Srbiju gdje su prisustvovali konferenciji "Mir sa ženskim likom" koju je organizovao centar Link iz Sombora. Podršku konferenciji je pružila mreža Youth United te druga udruženja iz BiH. Učesnici konferenciji bili su iz Sombora, Srebrenice, Tuzle, Vukovara, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Sarajeva i drugih gradova, a govorili su o ratu kroz slike.
Jusić je govorila o ženama i nasilju koje žene preživljavaju u ratovima, nasilju koje, istakla je, mora biti prekinuto.
"Pokažite djeci da tri boje daju jednu šarenu, a šareno je veselije. Da jedna knjiga koja poštuje sve, vrednija je od ove tri koje ne poštuju nikog", poručila je na Jusić na ovoj konferenciji.
Misija udruženja "Zaboravljena djeca rata" je borba da se djeca rođena kao posljedica silovanja mogu normalno školovati i da nijedno dijete ne mora spuštati pogled na šalterima kada bi objašnjavali da ne znaju ime oca jer je majka preživjela ratno silovanje, da nema stigme i stida, da budu ravnopravni te da dobiju jedinstven zakon o djeci rođenoj zbog rata koji će im garantovati njihova jednaka prava.
Pravi koraci na formiranju udruženja napravljeni su 2017. godine, a danas je sve veći broj djece - mladih ljudi koji im se pridružuju.
"Mi smo tu. Ne tražimo sažaljenje ni milostinju. Tražimo svoja prava, tražimo da nas vidite i poštujete. Tražimo da budemo ravnopravni", poručuju.
