Prije 30 godina formiran je logor Trnopolje, simbol strašnih zločina u Prijedoru
Koncentracioni logor Trnopolje jedan je od najzloglasnijih i najmasovnijih logora u prijedorskog regiji koji je formiran južno od Kozarca. Prema brojnim izvještajima, ali i činjenicama, Trnopolje je bio samo uvod u strašne zločine koji su potom počinjeni na području prijedorske regije nad stanovnicima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Fotografije iz logora Trnopolje obišle su cijeli svijet kao i svjedočanstva preživjelih koji i danas dan pričaju o zlostavljanjima i odvoženju zarobljenika na nepoznate lokacije gdje su ubijani. Kroz logor je prema Haškom tribunalu prošlo 23.000 osoba, a istovremeno je bilo od 5 do 7 hiljada osoba u njemu. Jedan je od najmasovnijih logora za civile od Drugog svjetskog rata.
Fizička zlostavljanja, izgladnjivanja, silovanja i ubijanja su samo neka zlodjela koja su se događala u žicom omeđenom području kod Prijedora.
Prijedorčanin Edin Ramulić iz inicijative "Jer me se tiče" je u razgovoru za Klix.ba kazao da je nekoliko dana proveo u Trnopolju prije nego je razmijenjen.
"Bilo je mnogo žena, djece i staraca tako da je ta velika koncentracija gdje je bilo od 5-7 hiljada ljudi u jednom trenutku i ukupno 23.000 osoba, rezultirala time da je ovo bio najveći logor gdje su silovane žene i djevojčice, vođene su u obližnje kuće, a neki se nikada nisu vratili", kaže Ramulić.
Ističe da je situacija u Prijedoru bila takva da su mnoge osobe nesrpske nacionalnosti logor smatrali kao mjesto sigurnosti odakle su, kako kaže, postojale veće šanse da dođu do slobodne teritorije.
"Ljudi su plaćali komšijama da ih prevezu tamo jer su se osjećali sigurnije u logoru nego u kućama i stanovima što govori kako je bilo nesrpskom stanovništvu u Prijedoru. To je bilo mjesto spasa gdje se moglo dalje otići, ali istovremeno i mjesto patnje", kaže Ramulić.
Preživjeli logoraš i Prijedorčanin Mirsad Duratović danas je prisustvovao s predstavnicima Saveza logoraša BiH, logoraša banjalučke regije i udruženja logoraša Prijedor i Kozarac obilježavanju 30. godišnjice od otvaranja Trnopolja.
"Danas se na logoru okupio i dio preživjelih logoraša, članova porodica i predstavnika vjerskog i političkog života Prijedora. Tridesetu godišnjicu je obilježila činjenica da nakon toliko godina od otvaranja logora možemo govoriti o pozitivnoj stvari, a to je početak rekonstrukcije manjeg dijela logora kojeg smo dobili na korištenje od Grada Prijedora za izgradnju spomen sobe", kazao je Duratović.
Ističe da su donosioci odluka i institucije u BiH krenule u proces suočavanja s prošlošću gdje su riječi počele prelaziti u djela.
Spomen soba bi trebala biti otvorena pred godišnjicu zločina na Korićanskim stijenama.
Ističe da je ovo samo početak kretanja, prvi korak Prijedora naprijed, a da će izgradnjom spomenika ubijenoj djeci Prijedor krenuti velikim koracima naprijed.
Tokom proteklog rata u Prijedoru je ubijeno 3.176 civila nesrpske nacionalnosti, među kojima je 102 djece. Upravo je u okolini Prijedora, u Tomašici pronađena najveća masovna grobnica na Balkanu.
U Prijedoru, kao i logorima, još ne postoji spomen-obilježje kojim bi se odala počast hiljadama ubijenih ljudi. Da to tako bude volja je vlasti u Republici Srpskoj.
Za zločine na području Prijedora ukupno je osuđeno 37 osoba na 617 godina zatvora, uz napomenu da je Radovanu Karadžiću izrečena kazna doživotnog zatvora.
