Dan bijelih traka
1.8k

Prijedor 28 godina poslije: U sistemskom čišćenju Bošnjaka i Hrvata ubijeno i 102 djece

E. M.
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Naredbom srpskih vlasti da svi nesrbi obilježe svoje domove bijelim platnom, a u javnosti da se obilježe bijelom trakom na nadlakticama, 31. maja 1992. godine na području općine Prijedor počelo je sistemsko čišćenje uglavnom Bošnjaka i Hrvata koje je u konačnici rezultiralo s 3.176 ubijenih ljudi među kojima 102 djece mlađe od 18 godina.

Međunarodni dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na dan kada je počelo masovno izvršavanje zločina u ovoj općini gdje je desetine hiljade osoba odvedeno od svojih porodica u logore, mučeno, silovano i na kraju ubijeno. Samo oni najsretniji su preživjeli i danas svojim ispovijestima oživljavaju slike prošlosti kako bi se na istini mogla graditi budućnost.

"Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice.", poruka je koja je preko Radija Prijedor upućena svim građanima ove općine, a ista godinama odzvanja mnogima u glavama onih koji su uspjeli preživjeti torture.

Niko se ne protivi, ali spomenika još uvijek nema

Konačan ishod ovog zločinačkog poduhvata bio je uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije ove općine, a na današnji dan osnovan je i logor Omarska kroz koji je prošlo više od 3.300 zarobljenika. Manjača, Omarska, Keraterm i Trnopolje su logori u koje su odvedeni i brojni Prijedorčani.

Mnoge porodice još uvijek tragaju za kostima najmilijih koje su do sada pronalažene u nekoliko grobnica širom Bosne i Hercegovine, a vlasti u Prijedoru od 2014. godine ne dozvoljavaju ni gradnju spomenika za ubijenu djecu.

Prije nekoliko dana javnost je informisana da su tokom 2019. godine predstavnici inicijative roditelja ubijene djece, inicijative Jer me se tiče, Centra za mlade Kvart i Fondacije za izgradnju kulture sjećanja u pregovorima s lokalnim vlastima predložili su sedam lokacija za budući spomenik ubijenoj djeci Prijedora, a u razgovorima niko se nije usprotivio gradnji spomenika.

U današnjem mimohodu 50-ak osoba

Daljom procedurom od Odjeljenja za prostorno uređenje grada koje treba dati stručno mišljenje o svakoj od sedam lokacija slijedi izbor lokacije te raspisivanje javnog konkursa za idejno rješenje, a uporedo s tim i provođenje svih administrativnih procedura za izgradnju spomenika. Ako sve bude imalo ishod kao i pregovori, ubijena djeca Prijedora već naredne godine bi trebala imati svoj spomenik.

Zbog pandemije koronavirusa ulicama Prijedora, po preporukama i odluci organizatora mirne šetnje, danas će u mimohodu učestvovati do 50 osoba koje će, kao i svake godine, nositi ruže s imenima ubijene djece. Nakon mirne šetnje ruže će položiti u krug na trgu u centru Prijedora.

Za ratne zločine, uključujući i one na Manjači, Haški tribunal je osudio Milomira Stakića iz Prijedora na 40 godina zatvora i Radoslava Brđanina na 32 godine, dok je Mirka Graovca Županijski sud u Splitu osudio na 15 godina. Prije 14 godina Okružni sud u Banjoj Luci Željka Bulatovića, Sinišu Teodorovića i Zorana Gajića, čuvare u Manjači, zbog nečovječnog postupanja prema zatvorenicima osudio je na kazne zatvora.

Najmlađa žrtva u Prijedoru bila je tromjesečna beba Velid Softić, dok je najstarija ubijena bila 95-godišnja Zlata Kekić.