Prijevremena sloboda za Dragana Mandića zahvaljujući pomilovanju Bakira Izetbegovića
Bivši ministar unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Dragan Mandić izašao je na prijevremenu slobodu, nakon skoro godinu i pol provedenih u Kazneno-popravnom zavodu Mostar. On je na Sudu Bosne i Hercegovine (BiH) osuđen na tri godine zatvora.
„Ja sam izašao u petak vani“, rekao je Mandić u telefonskom razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Prijevremeni izlazak iz zatvora dijelom mu je omogućilo Predsjedništvo BiH, a dijelom zakonske olakšice. Odlukom o pomilovanju, koju je početkom ovog mjeseca potpisao tadašnji predsjedavajući Bakir Izetbegović, smanjena mu je zatvorska kazna za godinu dana.
Smanjenjem zatvorske kazne Mandić je ispunio uslov iz Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH za obavezan uslovni otpust, tako da se u zatvor neće vratiti.
„Čak su me držali desetak dana više mimo zakona, a zato što ovi nisu znali u Mostaru tumačiti, pa sam se ja ponovo obratio ministarstvu pravosuđa u Sarajevu i odmah su me pustili, na praznik 25. 11.“, rekao je Mandić.
On je osuđen u augustu 2012. godine zbog zloupotrebe položaja ili ovlasti. Sud BiH ga je proglasio krivim zato što je u periodu od novembra 1998. do 2001. godine potpisao odluke o doniranju dvanaest vozila MUP-a HNK pravnim i fizičkim licima, među kojima su Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) i obitelj pokojnog Joze Leutara, bivšeg zamjenika ministra unutarnjih poslova u Vladi Federacije BiH.
Mandić kaže da je to bila odluka policijskog kolegija koju je on potpisao. „To je jedna solidarnost policijska“, rekao je Mandić.
Sličnu sudbinu je imao i Josip Merdžo, koji je bio predsjednik Vlade HNK u vrijeme kada je Mandić bio ministar.
Merdžo je osuđen u martu 2006. na Kantonalnom sudu u Mostaru na godinu dana zatvora. On je 1999. godine omogućio da se iz budžeta isplati 66.000 KM za plaće većem broju bivših policajaca hrvatske nacionalnosti, za čijim radom je prestala potreba.
Nakon odlaganja izvršenja zatvorske kazne, Merdžo je u zatvor upućen u februaru 2010. U oktobru iste godine tadašnja predsjednica FBiH Borjana Krišto ga je pomilovala tako što ga je oslobodila neizdržanog dijela zatvorske kazne. Merdžo je danas direktor Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.
Mandić, koji danas ima skoro 60 godina, kaže da se fizički osjeća jako dobro, ali sumnja da će se vratiti u politiku. “Volio bih pomoći ovoj državi, volio bih se vratiti svom poslu. Za moje vrijeme najviše je uzeto visokotarifne robe, droge, zatvoreno bagre“, kaže Mandić, koji sebe vidi više u nevladinom sektoru.
Osim Mandića, aktualni saziv Predsjedništva BiH nikog drugog nije pomilovao.
Prema postojećim zakonima, pomilovanje mogu dati članovi Predsjedništva BiH, predsjednici FBiH i Republike Srpske (RS), te gradonačelnik Brčko distrikta, nakon što dobiju mišljenja od komisija za pomilovanje državnog ili entitetskih ministarstava pravde, odnosno Pravosudne komisije Distrikta.
Mišljenje komisija ne moraju uvažiti, niti su dužni obrazložiti razloge zbog kojih su nekoga pomilovali. Osuđenicima se zatvorske kazne pomilovanjem mogu smanjiti, zamijeniti uvjetnim osudama ili im se presude mogu brisati. Također, mogu u potpunosti biti oslobođeni odlaska u zatvor.
Prema podacima iz službenih glasnika, u aktuelnim mandatima, koje su preuzeli nakon Općih izbora 2014. godine, predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je pomilovao šest osoba, dok je predsjednik FBiH Marinko Čavara pomilovao njih pet.
Dodik je pomilovao Dajanu Ostojić iz Kozarske Dubice, osuđenu zbog ugrožavanja javnog saobraćaja, Jadranku Balać iz Prijedora, osuđenu zbog prevare, Hajru Mujića iz Sarajeva, te Kadriju i Ibru Mujić iz Srebrenice, osuđene zbog šumske krađe, kao i Vladimira Ilisića, osuđenog zbog krađe u pokušaju. Pomilovani su na način da su oslobođeni neizdržanog dijela zatvorske kazne ili im je zatvorska kazna zamijenjena uslovnom, dok je Ilisiću presuda izbrisana.
Čavara je pomilovao Mirsada Baručića iz Živinica, osuđenog zbog ubistva, držanja oružja i municije te krivotvorenja isprave, Aidu Kudumović iz Banovića, osuđenu zbog kaznenog djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja, Danijela Babića iz Neuma, osuđenog zbog razbojništva te Ivana Kelića iz Cazina i Zdravka Damjanovića iz Mostara, osuđene zbog ubistva. Čavara ih je pomilovao tako što im je umanjio zatvorske kazne ili ih je zamijenio uslovnom.
Zbog sumnje na zloupotrebu položaja i nezakonitosti prilikom dodjele pomilovanja, protiv Čavarinog prethodnika Živka Budimira i nekolicine drugih osoba, pred Općinskim sudom u Sarajevu vodi se postupak. Prema podacima koje je dobio CIN, u toku je pauza u sudskom procesu zbog Budimirove operacije kičme.
U četverogodišnjem mandatu Budimir je pomilovao 247 osoba, među kojima su i oni koji su već ranije dobili pomilovanje za isto krivično djelo.