Primarijus Sanko Pandur dao "dijagnozu" bh. zdravstva: 300 miliona KM godišnje za KCUS nije dovoljno
Primarijus doktor Sanko Pandur, kardiohirurg s dugogodišnjim iskustvom i v.d. direktora discipline za nastavu i nauku Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) u razgovoru za naš portal komentirao je detalje trenutnog stanja i esencijalne prioritete u unapređenju zdravstvene zaštite.
Shodno njegovim riječima, jasno je da su potrebna ozbiljna ulaganja u modernizaciju infrastrukture i edukaciju medicinskog kadra kako bi se postigao napredak u zdravstvu.
Zastarjeli uređaji i oprema
Doktor Pandur je napomenuo na ozbiljan problem zastarjele medicinske opreme u Bosni i Hercegovini, istakavši da se oprema često kvari, pa se doktori s tim problemima svakodnevno suočavaju. Nakon 10 godina intenzivne upotrebe, oprema se mora zanavljati.
"Dugoročno gledano, neophodna je modernizacija svih tehnoloških uređaja koji se koriste u bolnicama, a iznos ulaganja za obnovu može biti ogroman. Kada govorimo o medicinskoj opremi, govorimo o milionskim ulaganjima koja su neophodna", naveo je Pandur.
Poređenja radi, ukazao je da budžet najboljih svjetskih bolnica, poput Karolinske bolnice u Stockholmu, koja s godišnjim budžetom od devet milijardi eura, nudi vrhunsku medicinsku uslugu.
"Mi na KCUS-u s budžetom od 300 miliona KM ne možemo ostvariti ni sličan nivo. Za toliko mali iznos nemoguće je ostvariti idealnu medicinsku skrb", ocijenio je Pandur.
Osim toga, ukazao je na problematične uslove u mnogim bolnicama, gdje elementarni standard liječenja nije zadovoljen.
"Stare bolničke zgrade, s višekrevetnim sobama bez kupatila, čine osnovne uslove boravka pacijenata lošima", naglasio je.
Prvi korak prema unapređenju, kako smatra doktor Pandur, treba biti obnova tih objekata da bi se pacijentima omogućili osnovni bolesnički komfor i dostojanstvo.
"U sljedećem koraku potrebno je ulagati u modernizaciju dijagnostičkih uređaja i tehnika, posebno u kardiologiji, onkologiji i pedijatriji jer su to najzahtjevnije oblasti u medicini s aspekta broja bolesnika", podsjetio je.
Edukacija i stručno usavršavanje
Pandur je izdvojio specifične zdravstvene sektore koji zahtijevaju najveća ulaganja, a to su onkologija i kardiovaskularna medicina.
"Onkološki bolesnici koštaju 200.000 KM godišnje, a liječenje malignih bolesti zahtijeva ogromna ulaganja u dijagnostiku i terapiju", rekao je.
Jedan od osnovnih faktora za unapređenje zdravstvenog sistema, prema doktoru Panduru, osim ulaganja u infrastrukturu i opremu, jeste ulaganje u edukaciju i stručno usavršavanje medicinskog kadra.
"Prvo se moraju školovati ljudi, a zatim nabaviti oprema. Šta će nam moderna oprema, ako na njoj nema ko raditi", naveo je.
Problemi u organizaciji i koordinaciji zdravstvenog sistema
Pandur je ukazao i na problem koordinacije između različitih bolnica i zdravstvenih ustanova, što otežava pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite. Prema njegovim riječima, tri bolnice u Kantonu Sarajevo, koje zbrinjavaju ležeće pacijente, imaju različite infrastrukture, ali da je tanka linija u pružanju sekundarne i tercijarne zdravstvene usluge.
U tom kontekstu, smatra da bi javnost trebala prestati biti previše fokusirana na razliku između sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite jer je bolesnicima potrebno pružiti najbolju moguću uslugu bez obzira na nivo.
Koje mjere treba poduzeti
Za poboljšanje stanja primarijus Pandur predlaže konkretne mjere - obnovu tehnike, veću edukaciju kadra i usmjerenje na ključne oblasti koje zahtijevaju najviše pažnje. Osim toga, istakao je potrebu za usklađivanjem zakonodavstva s evropskim standardima kako bi se osigurao konkurentan zdravstveni sistem.
Zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnim izazovima u pogledu infrastrukture, kadra i koordinacije. Međutim, uz odgovarajuća ulaganja, modernizaciju opreme i obuku kadrova, moguće je postići značajan napredak.
"Ako budemo imali 1.000 specijalista umjesto 514, i 3.000 medicinskih sestara umjesto 1.600 u KCUS-u, sistem može dramatično napredovati. Međutim, to zavisi od političke volje i stvarnih ulaganja u naš zdravstveni sistem", naveo je.
Ako se provedu dobre reforme, kako je konstatirao, Bosna i Hercegovina u narednim godinama može očekivati poboljšanje zdravstvenih usluga, ali da će to zahtijevati značajna ulaganja i promjene u organizaciji.
Izdvajanja za javno zdravstvo u Bosni i Hercegovini su, kako je naglasio, značajno manja u odnosu na evropske standarde, pa čak i u odnosu na države u regiji, što je djelimično posljedica toga da su cijene pregleda i medicinskih usluga u javnom zdravstvu izrazito niske i subvencionirane, čime se sistem suočava s ograničenim budžetom za modernizaciju i razvoj.
Primarijus doktor Sanko Pandur je mišljenja da se problem izmiještanja pacijenata zbog dijagnostike i liječenja u inostranstvo mora biti razmotren sa svih aspekata da bismo markirali ulaganja u deficitarne struke i omogućili pacijentima liječenje blizu kućnog praga.
