Put u neizvjesnost

Privremenom odlukom Schmidt će od SDA napraviti žrtvu i dugoročno ojačati njenu poziciju

Bakir Izetbegović (Foto: I. Š./Klix.ba)
Bakir Izetbegović (Foto: I. Š./Klix.ba)
...
Senja Mahinić
18.04.2023. u 19:21

Ostalo je samo nekoliko dana do konačnog razrješenja političke krize u Federaciji BiH, s obzirom na najavu Christiana Schmidta da će ponovo intervenisati u slučaju da se politički lideri ne dogovore o sastavu Vlade FBiH.

Sadržaj odluke mogao bi odrediti stav javnosti prema politici SDA koju je vodila posljednjih nekoliko godina, u kritičnim momentima pregovora o izbornoj reformi.

Podsjećamo, poziv Schmidta da se lideri dogovore je neiskren, jer je već postalo očito da međunarodna zajednica ne želi vidjeti SDA u vlasti, pa se "posljednji poziv" na razum može samo protumačiti kao opravdanje za buduću intervenciju.

Ukoliko najavljena odluka Christiana Schmidta bude privremenog karaktera, s ciljem da se SDA eliminiše iz Vlade Federacije BiH, a istovremeno očuva neprikosnovena pozicija hrvatskog političkog faktora (ojačana prvobitnom odlukom visokog predstavnika), moglo bi u očima javnosti stvoriti percepciju da je SDA žrtva trenutne politike međunarodne zajednice i da je kažnjena zato što nije ispunila ultimatum da se ispune zahtjevi hrvatske politike u BiH.

Odnosno, da razlog njihovog eliminisanja iz vlasti nije proizvod koruptivnih i kriminalnih afera, od kojih su neke dobile i sudski epilog, već sredstvo međunarodne zajednice da se dođe do gore naznačenog cilja. Jednom kad izgube pozicije predstavnici SDA će kao alibi koristiti upravo takve poteze OHR-a i dijela međunarodne zajednice.

Ako je moguće privremeno mijenjati Ustav FBiH i Izborni zakon samo šest mjeseci nakon što je već izmijenjen u izbornoj noći (što se nikad nije desilo u skoro 30 godina postojanja FBiH), da bi se samo jedna stranka eliminisala iz vlasti, mnogi će se zapitati pa zašto ne bi bilo moguće političkim, institucionalnim i sudskim putem vršiti pritisak na članove SDA. Schmidt će privremenom odlukom usaditi sumnju javnosti u institucije Bosne i Hercegovine i iskrenost namjera međunarodne zajednice.

Kako objasniti javnosti da se svjesno izbjegava donošenje trajne odluke iako bi i ona ishodila eliminacijom SDA iz Vlada FBiH? Kako objasniti da se dva puta mijenja Ustav, jednom trajno, a drugi put privremeno? Kako objasniti da je odjednom, iako Ustav FBiH govori drugačije, bitna većina u Predstavničkom domu, a ne snaga Klubova naroda u Domu naroda FBiH?

S timu vezi bivši predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija upozorio je da bi privremena odluka trajno ojačala SDA.

"Ako hoćete da sada pogurate ponovo SDA, jer bez Schmidtove odluke SDA bi sada bila opozicija i Vlada bi bila formirana. Zbog Schmidtove odluke SDA je postao nezaobilazan faktor u cijeloj ovoj priči. E sad, ako ti je cilj da fakat pomogneš SDA-u onda donesi odluku da treći potpis ne važi, da to ne važi samo ovaj put, a poslije će sve biti kako si ti namislio. Ako to uradi, onda je to vjetar u leđa SDA-u, nećemo ih se riješiti narednih 30 godina", rekao je Lagumdžija.

Postoji dodatni razlog zašto bi se stvorila takva percepcija, a koji se odnosi na izbornu reformu na državnom nivou, koja nije završena. Formiranjem Vlade FBiH koji bi činila Osmorka i HDZ, intervencijom Schmidta, on direktno ispunjava uslov iz sporazuma koji su Osmorka i HDZ ranije potpisali, da bi se moglo pristupiti promjeni Izbornog zakona BiH i Ustava BiH. Prvenstveno cilj je riješiti i pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, na čemu insistira HDZ.

"Žurno provesti, a najkasnije u roku šest (6) mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, ograničene promjene Ustava Bosne i HErcegovine i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine sukladno odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i presudama Evropskog suda za ljudska prava", stoji u sporazumu potpisanom 29. novembra prošle godine.

Ukoliko Vlada FBiH u ovakvom sastavu ne bi bila formirana, ne bi bili ni obaveze Osmorke, koja je već dio vlasti na državnom nivou, da se ispuni spomenuta tačka sporazuma. Odnosno, ostanak SDA u vlasti u Vladi FBiH ne bi obavezivao Osmorku na izbornu reformu.

S tim u vezi, svojom odlukom Schmidt može posredno utjecati i na promjenu izbornog zakona u dijelu koji se tiče državnog nivoa. Iako bi i trajna odluka također ostavila veliki prostor SDA-u da sebe predstavi žrtvom politike dijela međunarodne zajednice, slabljenjem pozicije i HDZ-a stvorilo bi dojam da pristup Schmidta i prvenstveno američke ambasade nije sve vrijeme bio jednostran.

184