Pročitajte članak Jerusalem Posta u kojem se spominju sporni navodi Grabar-Kitarović
Prisjećanje i edukacija o holokaustu bile su ključne teme u dugom razgovoru koji je predsjednik Izraela Reuven Rivlin u ponedjeljak vodio s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović koja boravi u trodnevnoj državnoj posjeti Izraelu.
Bio je to treći sastanak ovo dvoje državnika. Prvi je bio tokom posjete Grabar-Kitarović Izraelu 2015. godine, a drugi prije godinu kada je Rivlin boravio u državnoj posjeti Hrvatskoj.
Obično kada predsjednici drugih zemalja dođu u Izrael postoji period od 10-15 minuta kada oba predsjednika daju službene izjave. Zatim imaju privatni sastanak koji obično traje do pola sata, a potom se nastavlja posjeta.
Rivlin je pozdravio svoju kolegicu iz Hrvatske u 9:30, a ona je napustila predsjedničku rezidenciju u 11:10 sati.
Iako su se dotakli nekoliko pitanja iz područja saradnje prilikom službenog obraćanja, za vrijeme privatnog sastanaka Grabar-Kitarović je zatražila Rivlinovu pomoć u rješavanju spora Vlade RH i Zagreba sa Svjetskim židovskim kongresom i "malom, ali aktivnom židovskom zajednicom" Hrvatske koja se može pohvaliti "drugom najstarijom sinagogom u Evropi".
Naime, hrvatske vlasti su predložile izgradnju spomenika žrtvama holokausta, a projekt je na sebe preuzeo Grad Zagreb. Međutim, određeni dio židovske zajednice vjeruje da Zagreb ovim potezom pokušava zataškati fašističku prošlost Hrvatske.
No, Grabar-Kitarović je uvjerila Rivlina da to nije slučaj i da Hrvatska ne pokušava poreći svoju prošlost. Zagreb je čak ponudio izgradnju drugog spomenika u skladu s onim što židovska zajednica želi, ali ponuda nije poslužila za okončanje spora. Rivlin je rekao da će učiniti sve kako bi pomogao, ali je istakao da se ne može miješati u unutrašnje poslove Hrvatske.
Grabar-Kitarović govorila je i o restituciji imovine te govori da se fizičkim i pravnim osobama treba vratiti imovina i omogućiti novčana naknada, ali je navela da proces ide presporo. Dio problema je, rekla je, taj što ne postoje tačni detalji koliko je hrvatskih Židova ubijeno, a koliko ih ima pravo na restituciju.
Ona je dodala da Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo kulture Hrvatske čine mnogo na promicanju svijesti i obrazovanja o holokaustu. Tokom njene posjete bit će potpisan memorandum o razumijevanju za pojačanu edukaciju o holokaustu. Ministarstvo kulture Hrvatske također radi na uređenju spomen-obilježja i obnovi sinagoga, rekla je ona.
Rivlin je pozvao svoju gošću da se vrati krajem januara 2020. godine, kada će Izrael biti domaćin svjetskim liderima na obilježavanju 75. godišnjice oslobađanja Auschwitza. Rekao joj je da i Izrael i Hrvatska "gledaju u budućnost ne zaboravljajući prošlost".
Početkom sljedeće godine Hrvatska će prvi put biti predsjedavajuća u Evropskoj uniji. Hrvatska će se zalagati za uravnoteženi pristup koji uključuje "poštivanje izraelskog glasa u EU".
Grabar-Kitarović je rekla da će tokom predsjedavanja biti održan međunarodni seminar o holokaustu na jednom od važnih memorijalnih mjesta holokausta. Svrha ovog događaja bit će "podsjetiti EU na zajedničke vrijednosti i zašto je EU formirana".
Rivlin je pohvalio Hrvatsku i nazvao ju je velikim saveznikom te zahvalio svojoj gošći na potpori Hrvatske Izraelu u EU, Ujedinjenim narodima i drugim međunarodnim organizacijama.
I Rivlin i Grabar-Kitarović izrazili su žaljenje što je prodaja 12 izraelskih aviona F-16 Hrvatskoj propala zbog veta treće strane. Iako nisu imenovali treću stranu, u tekstu se jasno navodi da je riječ o SAD-u.
Oboje predsjednika se složilo da će njihove zemlje nastaviti saradnju na polju odbrane, sigurnosti i borbe protiv terorizma.
Grabar-Kitarović je napomenula da njena zemlja trpi problem s migrantima koji nije sličan migrantskoj krizi u ostatku Evrope. Predsjednica Hrvatske je napravila razliku između migranata i izbjeglica, rekavši da je Hrvatska bila spremna dati azil izbjeglicama, ali je navela da migranti koji teže boljem životu ne bi trebali nasilno prelaziti granice.
Migranti zapravo nemaju želju ostati u Hrvatskoj, rekla je, već jednostavno nastoje preći u Njemačku.
Iako gotovo svi tvrde da su izbjeglice iz Sirije, većina su zapravo afrički ili pakistanski migranti koji pokušavaju probiti granicu te preći u Hrvatsku iz BiH za koju je Grabar-Kitarović rekla da je vrlo nestabilna i da su je u nekim aspektima preuzeli ljudi koji imaju veze s Iranom i terorističkim organizacijama. Navela je da BiH sada kontrolira militantni islam te je dodala da su neki veoma nasilni i da provaljuju u kuće ljudi.
Rivlin i Grabar-Kitarović složili su se s važnošću razvijanja poslovnih odnosa u poljoprivredi, građevinarstvu i cyber sigurnosti. Oni su također razgovarali o poboljšanju odnosa u turizmu u oba smjera i složili su se da su direktni letovi između njihovih zemalja pomogli u jačanju turizma.
