Pročitajte šest obrazloženja mogućih formulacija naziva za jezik u Sarajevu
Povodom današnje konferencije za medije na kojoj je uvažena ministrica obrazovanja i nauke u Kantonu Sarajevo Zineta Bogunić govorila o stručnom mišljenju Instituta za jezik u vezi s pisanjem naziva nastavnog predmeta po čijem programu se uči maternji jezik i književnost u Sarajevskom kantonu, u svrhu potpunijeg informiranja javnosti dužni smo dopuniti ono što se ovim povodom govorilo u vezi s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu, poručili su iz Instituta.
Naime, uslijed javnosti već poznatih okolnosti oko nedoumica kod mogućih rješenja u pisanju naziva nastavnog predmeta za maternji jezik i književnost u Kantonu Sarajevo, tačno je da je Institut 6. 9. 2018. poslao svoje stručno mišljenje u vezi s tim, a koje je prethodno usaglašeno među svim kolegama na Vijeću Instituta za jezik.
No, kako se u javnosti problem javio kod tročlanog imenovanja, najčešće kao BHS jezik (kao neustavne formulacije), bilo da se to odnosilo na nastavni predmet ili na jezik uopće, Institut je smatrao neophodnim uzeti u obzir sve u formulacijama moguće tročlane nazive i dati pripadajuća objašnjenja za svaki od njih, podrazumijevajući da kod jednočlanog naziva predmeta i ne može biti nikakvih nedoumica, navodi se u saopćenju.
Institut je poslao svoje obrazloženje značenja u formulaciji šest mogućih naziva (v. kopiju Institutova dopisa, u prilogu), i to:
Bosanski / hrvatski / srpski jezik i književnost Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost Bosanski jezik i književnost / Hrvatski jezik i književnost / Srpski jezik i književnost Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost.
"Napominjemo da Institut nigdje nije dao 'uputu u kojoj stoji više opcija da sva djeca mogu da uče jezik u školama Kantona Sarajevo zajedno sjedeći i družeći se' – jer to je tek zasigurno predmet za dodatnu raspravu. Tako uvažena ministrica ne spominje ostale nazive koje je također dao Institut, kako se vidi u Institutovom odgovoru", kazali su iz Instituta.
Ministrica je to danas predstavila na slijedeći način:
"Da bismo onim roditeljima koji žele da njihova djeca uče sva tri jezika, a uče inače, ali da im udovoljimo u nazivu, opredijelili smo se za naziv koji nam je dao Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, ja ću da ga pročitam, da ne bi bilo zabune, dakle: Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost. Obrazloženje Instituta za jezik: Ovaj naziv podrazumijeva učenje sva tri jezika, uz postojanje pripadajućih planova i programa. Ovaj dopis je upućen 6. 9. 2018. godine.“
Kao što se iz navedenog moglo zaključiti, postaje evidentno da se u današnjoj konferenciji za medije ministrica oslonila na dopis Instituta u kojem je stajalo da djeca u učionici trebaju učiti tri jezika, i u kojem je Institut dao naziv za takvu svoju tvrdnju.
"Istina je da takav dopis zapravo ne postoji. Zato još jednom napominjemo da Institut 6. 9. 2018. nije poslao nikakav dopis u kojem kaže da djeca trebaju učiti tri jezika u jednoj učionici, i nije preferirao nikakav naziv koji bi Ministarstvu bio rješenje za opciju koja se također može označiti neustavnom, jer ne postoji nikakva regulativa kojom se od jednog djeteta zahtijeva da uči sva tri jezika te se ni Institut nije mogao založiti za jedno takvo rješenje. Kako smo već naveli, Institut je u svom dopisu samo dao objašnjenja značenja u formulaciji mogućih svih tročlanih naziva, od kojih je na današnjoj konferenciji za medije pročitan jedan koji po značenju podrazumijeva učenje tri jezika u jednoj učionici. Ranije je uvažena ministrica u javnost već iznijela takav stav, i ovdje je od strane Ministarstva odabrano samo ono što tom stavu i odgovara. Pri svemu tome se zanemaruje i to da je u spomenutoj formulaciji odabranoj od strane Ministarstva (a ne po uputstvu Instituta) u našem objašnjenju stajalo to da moraju postojati pripadajući planovi i programi za sva tri jezika (a ne jedan plan i program koji bi podrazumijevao troje i u kojem neminovno dolazi do redukcije nastavnih sadržaja – a takvo nešto još ne postoji)", zaključuje se u reakciji Instituta za jezik.
