Procjene nadležnih: Novi migrantski talas balkanskom rutom kreće na proljeće
Na sastanku Operativne grupe za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području Unsko-sanskog kantona, donesena je odluka da se krene u aktivnost izrade Strategije za upravljanje sigurnosnom situacijom na području USK.
"Sigurnosne procjene govore da će već na proljeće tzv. balkanskom rutom krenuti novi migrantski talas. Mi moramo biti spremni za tu situaciju i ne smijemo dozvoliti da se stvori haotično stanje, kakvo je bilo prošle godine", zajednički je stav premijera USK Mustafe Ružnića i ministra unutrašnjih poslova USK Nermina Kljajića.
Kako je istaknuto iz Vlade USK, članovi Operativne grupe prihvatili su prijedlog policijskog komesara Muje Koričića da se pravovremeno krene sa izradom Strategije za područje kantona.
"Moramo biti odlučni u zahtjevu da se uradi cjelovit plan djelovanja koji će funkcionisati, od Vijeća ministara BiH, u čijoj je nadležnosti oblast migracija", kazao je Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.
Današnjem sastanku prisustvovao je i Agan Bunić, predsjedavajući Skupštine USK koji je kazao da će zakonodavna vlast podržati sve aktivnosti koje vode stabilizaciji stanja, uključujući i nadzor migrantske krize, a u pripremu Strategije uključiće se i Komisija za sigurnost Skupštine USK.
Prema informacijama Međunarodne organizacije za migracije (IOM), trenutno se oko 3.000 migranata i izbjeglica nalazi u Unsko-sanskom kantonu i svi su sklonjeni sa ulica, parkova i boravka pod "otvorenim nebom". Migranti su smješteni u prihvatnim centrima Bira i Đački dom u Bihaću, Sedra u Cazinu i Miral u Velikoj Kladuši.
Krajem januara i početkom februara navršiće se godina dana od kako su izbjeglice i migranti stigli u Unsko-sanski kanton. Prvi migranti na ulicama krajiških gradova viđeni su baš u tom periodu 2018. godine kada su u Velikoj Kladuši i Bihaću, usljed obilnih snježnih padavina i nemogućnosti prelaska hrvatske granice, "zaglavile" skupine od nekoliko desetaka stranih državljana.
Iako su lokalne vlasti u Bihaću i Velikoj Kladuši upozoravale na mogući crni scenarij i nastanak migrantske krize zbog konstantnog pristizanja novih migranata tokom toplijih dana, viši nivoi vlasti ovom problemu pristupili su krajnje indolentno, pa se broj stranih državljana do ljeta, posebice Bihaću i Velikoj Kladuši, povećao na nekoliko hiljada. Situacija je eskalirala uspostavom željezničke linije Sarajevo-Bihać, pa je tako od jeseni skoro svake večeri stotinjak migranata vozom stizalo u Bihać.
Krajem oktobra, zbog narušene sigurnosne situacije u kantonu, MUP USK donio je odluku da će do daljnjeg onemogućiti dolazak novih migranata u ovo područje. Situacija se u periodu nakon toga polako počela stavljati pod kontrolu, a u međuvremenu su uspostavljeni prihvatni centri Bihaću, Cazinu i Velikoj Kladuši.
