Komentarišući Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kojim Klub poslanika SBB-a u Predstavničkom domu traži brisanje odredbe na osnovu koje izabrani i imenovani zvaničnici po isteku mandata ostvaruju pravo na jednogodišnju naknadu u visini ranije plate, Prodanović je rekao da je ovakva privilegija apsolutno neprihvatljiva i nedopustiva u teškoj ekonomskoj situaciji u kojoj je BiH.
"Ovo bi trebalo da bude početak priče o eliminisanju svih oblika privilegija, koje su mnogostruke, za one koje su građani direktno ili indirektno birali kao svoje predstavnike", rekao je Srni Prodanović.
U skladu sa predloženim rješenjem, prema Prodanovićevim riječima, bilo bi potrebno harmonizovati i Zakon o sukobu interesa koji u jednom o svojih članova predviđa da izabrani zvaničnik po isteku mandata određeni period ne može obavljati poziciju u javnom sektoru.
"Bilo bi potrebno usaglasiti ove zakone tako što bi se ili skratio rok u kojem lice po isteku mandata na izabranoj ili imenovanoj poziciji ne može da obavlja funkciju u javnom sektoru ili definisao način da je to lice dužno da ne učestvuje u donošenju odluka koje bi značile sukob interesa", objasnio je Prodanović.
On upozorava i na nelogičnost da neko ko je nekoliko mjeseci obavljao funkciju ministra, poslanika ili delegata godinu dana po isteku mandata koristi navedene privilegije.
"Smjene se dešavaju, a praktično je moguće da neko za samo mjesec dana obavljanja neke od funkcija za koje je predviđena ova naknada, ostvari tu privilegiju", naglasio je Prodanović.
U slučaju da predložena izmjena zakona bude usvojena, Prodanović sumnja da bi ona mogla da se počne odmah primjenjivati, kako to predviđa predlagač, a posebno ne na lica čiji je mandat okončan nakon oktobarskih izbora i koji su započeli u korištenje svog zakonskog prava.
"Retroaktivna primjena zakona, siguran sam, značila bi pokretanje provjere ustavnosti ovog člana zakona", dodao je Prodanović.
Pokretanjem rasprave o ukidanju navedene privilegije, popularno poznate i kao "bijeli hljeb", prema njegovim riječima, stvorena je pretpostavka da svi koji na drugi način mogu riješiti svoj radni status to i urade.
"Uvjeren sam da ovo stvara pretpostavku da se pojedinci, bez obzira što im je povoljnije da ostvaruju visoka primanja ne radeći, vrate na svoja ranija radna mjesta ili da na neki drugi način riješe svoj radno-pravni status", ocjenjuje Prodanović.
On se zalaže da pitanje plaćanja naknade nakon prestanka mandata bude riješeno ne samo na nivou BiH, nego i na nižim nivoima vlasti.
"Pravo na naknadu nakon isteka mandata treba ili apsolutno onemogućiti ili smanjiti na minimum, vodeći pri tom računa da naknada bude srazmjerno vremenu provedenom na funkciji, jer nije isto da li je neko bio načelnik opštine puni mandat ili dva mandata ili pola godine, a ostvaruju isto pravo. Također, treba imati u vidu i da je u opštini sa budžetom od nekoliko stotina hiljada KM moguće da se u jednom mandatnom periodu izmijeni više načelnika i predsjednika Skupštine opštine", dodao je Prodanović.
On je zaključio da svi koji se odluče za učešće u politici i obavljanje neke javne funkcije moraju biti svjesni rizika smjene jer je to cijena javne funkcije.
Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma zatražila je od Savjeta ministara i Ministarstva finansija i trezora BiH mišljenje o predloženoj izmjeni Zakona o platama.
U obrazloženju prijedloga zakona navodi se da bi ukidanjem jednogodišnje naknade po prestanku mandata samo na nivou BiH bilo ušteđeno do 6,5 miliona KM.
