Prema njegovima riječima situacija na području Krima i dalje je neizvjesna, Rusija slanje trupa na ovaj ukrajinski poluotok pravda navodnom ugroženošću njenog naroda, no i Ukrajina je spremna da brani svoju teritoriju.
"Od Rusije se očekivala reakcija koja se dogodila nakon što je Olimpijada završena. To je reagiranje na Maidan na kojem se ukrajinski društvo u zajedništvu borilo protiv dosadašnje vlasti. To je bio zajednički protest, možda je bilo ubačenih elemenata i s vremenom se pojavio ekstremizam. Zbog političkih pritisaka Rusija je čekala da se završi Olimpijada i da krene sa reagiranjem, a njegova suština je plin iz Ukrajine koji bi se uključio u potencijal Rusije. Tu ideju je podržavao i Janukovič koji je s Putinom potpisao ugovor do kraja decembra ove godine, a nova vlast je deklarirala evropski pravac. Onda je Rusije realizirala ono što je odavno pripremala i predstavljala kroz propagande - Krim. To je interesantna regija na jugu Ukrajine u kojem se sada odigrava scenario sličan onome koji je bio na prostoru bivše Jugoslavije gdje se postavlja pitanje zaštite jednog etnosa", rekao je prof. Paščenko.
No, sada se postavlja pitanje vojne intervencije. Da li će Rusija krenuti ratovati, a Ukrajina uzvratiti, te da li će i ko od zemalja svijeta reagovati.
Profesor Paščenko tvrdi kako razloga za upad Rusije na ukrajinsku teritoriju nije bilo jer Rusi na Krimu nisu ugroženi.
"Tamo nema ni ukrajinskih škola. Iako jezik zovemo ukrajinski, razumijemo se sa Rusima isto kao štio Slovenci razumiju Hrvate. Ideja je bila da se nakon Janukoviča stvori jedni društvo evropsko komunikacije, no krenulo se u radikalizam i sada postoji mogućnost vojne intervencije. Na Krimu je urađeno sve kao na Kninu, isti scenario. Čak se pričalo da se Jugoslavija raspala zato što Rusija nije intervenisala a Zapad je ušao, te da je Tuđman fašista. Na Krimu su mudri", istakao je prof. Paščenko.
Dodao je kako Krimljani ne žele živjeti u Rusiji jer im ne treba i jer su davno izabrali Ukrajinu. No, došlo je do konflikta, mediji su iscenirali određene događaje i ovaj potez Rusije sada može dovesti do velikih žrtava.
"Nadam se da će humanizam i jedan zdrava sredina dovesti do sporazuma. Ali problem je što sadašnja ruska vlast ne prihvata novu ukrajinsku vlast i za njih je Janukovič i dalje legitimni predsjednik. Oni će Janukoviča, iza kojeg stoji desetine poginulih i ranjenih ljudi, pokušati vratiti na vlast. A ovaj vanjski faktor koji Zapad spominje, poput ekonomskih sankcija Rusiji, je vrlo upitan jer Boeing radi vrlo solidno u Rusiji a ima svoje lobiste u Evropi, a Njemačka ne bi htjela isključiti Rusiju iz GO. To je gruzijski scenario i sličan Jugoslaviji", kazao je prof. Paščenko.
No, za razliku od nekih zemalja bivše Jugoslavije, Ukrajina je spremna da brani svoju teritoriju. Vojska je spremna da reaguje na naredbu, ali prof. Paščenko se nada da do toga neće doći te ističe da bi povratak Janukoviča na vlast, koje Rusije vidi kao rješenje, izazvalo nove krvave pobune.
