Profesor Edin Delić: Hrvatska gradnjom deponije radioaktivnog otpada ugrožava živote i ljudi u BiH
Potencijalna lokacija za gradnju deponije trebala bi biti na području nekadašnje kasarne Jugoslovenske narodne armije "Čerkezovac" u Hrvatskoj. Ovakav potez posebno će biti poguban za krajiški biser, rijeku Unu, koja u ovom dijelu stvara veliki luk, stoga bi sva mjesta na rijeci bila direktno pogođena, ukoliko bi došlo do curenja nuklearnog otpada.
U razgovoru za portal Klix.ba profeser s Rudarsko geološko građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Edin Delić, ističe da se radi o gradovima Bosanska Dubica, Bosanska Kostajnica, Bosanski Novi, odnosno da je direktno ugroženo više od 300.000 stanovnika.
"Ovo predstavlja veliku katastrofu za našu zemlju i ljude, jer bi se ova deponija faktički gradila na 850 metara udaljenosti od granice s Hrvatskom i od lijeve obale Une. Neko o ovome mora povesti računa, inače će posljedice biti nesrazmjerne. Ovdje se ne radi o industrijskom otpadu (iz bolnica, fabrika i slično), nego o nečemu što će direktno utjecati na okolinu i zdravlje ljudi. Dovest ćemo se u takvu situaciju da ćemo za nekoliko godina samo morati misliti o tome", rekao je profeser Delić za naš portal.
On ističe da se na ovom prostoru nalaze i mnogi privredni subjekti, poput mljekare u Dubici, što opet s druge strane osim ljudi, ugrožava i životinje.
"Niko ne razmišlja o tome da i naše životinje mogu stradati, opet ponavljam – direktno. Ukoliko radioaktivni otpad i nuklearno gorivo procure, doći će u direktan kontakt s travom koju životinje pasu i ništa drugo vam ne trebam govoriti. Zarazit će se životinje, ali i svi produkti", ističe Delić.
Negodovanje u Hrvatskoj i BiH
Kako nam je objasnio profesor Delić na fakultetu Univerziteta u Tuzli, gdje on predaje, gradnji deponije protive se svi profesori. Za ovu oblast osim njega zadužen je i prof. Zvjezdan Karadžin, ali bez složnosti i pomoći drugih ljudi, ne može se mnogo uraditi. Kako navodi, potrebna je saglasnost obje zemlje.
"Povodom ovoga slučaja u susjednoj Hrvatskoj se provode javne rasprave o Strateškoj studiji utjecaja na okolinu i Nacrtu prijedloga nacionalnog programa provođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Prva javna rasprava održana je u Zagrebu, 23. februara, a nakon toga su uslijedili i protesti nezadovoljnih građana iz Sisačko-moslavačke županije", navodi Delić.
Druga javna rasprava održana je danas, a nastavak slijedi sutra u Općini Dvor. Zbog prevelikog lošeg utjecaja na obje zemlje, izgradnji deponije radioaktivnog i nuklearnog otpada u bivšoj kasarni u Čerkezovcu, na lokalitetu Trgovske gore, protive se i stanovnici iz preko 20 općina u BiH. Prof. Delić rekao nam je također da su protiv ovog akta i neki poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i u Vladi Unsko-sanskog kantona.
Prevelika šteta i opasnost za krajišku prirodu
Iako bi se deponija trebala graditi na samo 850 metara od granice s Hrvatskom, šteta bi za obje zemlje bila neizmjerna. Osim nepovoljne lokacije za gradnju i direktnog ugrožavanja ljudi i životinja, predloženi lokalitet nije povoljan ni za geološku strukturu.
Kompletno područje nalazi se u vodoplavnom pojasu, 1.200 metara od naseljenog područja i u šumi u kojoj (prirodno) može izbiti požar. Ovom području također prijeti zemljotres od osam stepeni Merkalijeve, odnosno šest stepeni Rihterove skale.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
