Prosječna brzina putničkih vozova u BiH je 60 km/h, a prosječno dnevno kašnjenje 10 minuta
Počeci željezničkog saobraćaja u BiH sežu u drugu polovinu 19. stoljeća kada su Austro-Ugarske vlasti počele ulagati u taj sektor izgradnjom prvih kolosjeka, i otvaranjem prve linije na relaciji Banja Luka - Dobrljin 1872. godine. Tada počinje zlatno doba željenzica, jer je ubrzan protok roba i ljudi, što je ubrzalo privredni razvoj BiH.
Danas, kada je željeznička infrastruktura u svijetu izuzetno napredovala, usavršena, gdje savremeni vozovi jure nekoliko stotina kilometara na sat, u BiH ali i na Balkanu općenito, kao da je vrijeme stalo. Još uvijek smo ograničeni na parcijalna rješenja, opravdanja su nedostatak finansija, zbog čega su nam savremeni vozovi i dalje nedosanjani san.
U redu vožnje Željeznica FBiH za 2015/2016. godinu planirano je svakodnevno saobraćanje 34 putnička voza. Zbog remonta pruge na dionici Sarajevo-Bradina privremeno je obustavljeno saobraćanje putničkih vozova na relaciji Sarajevo-Čapljina-Sarajevo i Sarajevo-Konjic-Sarajevo. Ponovna uspostava tih linija očekuje se do polovine tekuće godine, kada je planiran završetak remonta.
Iz Javnog preduzeća Željeznice FBiH za Klix.ba su kazali kako su nezadovoljni trenutnim odnosom svih nivoa vlasti prema tom preduzeću, te da na trenutno stanje željeznica, kašnjenje i brzinu vozova na bh. prugama utječe mnogo faktora.
"Prosječna brzina putničkih vozova iznosi 60 km/h. U odnosu na predviđene termine dolaska, prosječno dnevno kašnjenje vozova iznosi 10 minuta. Na kašnjenje putničkih vozova utječe više faktora, kao što su veliki broj otuđenja željezničke imovine, oštećenja i otuđenja dijelova uređaja putnih prelaza, kao i signalno sigurnosnih uređaja od strane trećih lica (lomovi polubranika, krađa kablova itd.). Pored toga treba izdvojiti i sporost intervencija nadležnih komisija (uglavnom sudskih) pri većim vanrednim događajima, elementarne nepogode usljed visokih temperatura koje su prouzrokovane deformacijom kolosijeka, bujicama, odronima i drugim elementarnim nepogodama, kašnjenja preuzeta iz drugih željezničkih uprava, te loše stanje pruga zbog nedovoljnog izdvajanja sredstava za održavanje infrastrukture od strane države, što za posljedicu ima veliki broj tzv. 'laganih vožnji'", istakli su iz Željeznica FBiH.
Zbog kašnjenja vozova na odredište, i lošeg stanja željezničke infrastrukture štete su izuzetno velike, a prije svega se ogledaju u smanjenju broja putnika koji se opredjeljuju za putovanje vozom, što u konačnici rezultira manjim brojem prevezenih putnika i ostvarenim prihodima.
"Željeznice FBiH nisu u potpunosti zadovoljne sa kvalitetom i kvanitetom postojećih putničkih kapaciteta, te se čine napori i poduzimaju aktivnosti u cilju modernizacije putničkog saobraćaja kako bi se privuklo što više putnika da koriste naše usluge. Podsjećamo da je to najsigurniji, ekonomski najisplativiji vid prevoza, ekološki najčistiji saobraćaj, a čuvaju se i smanjuju gužve na cestama, te postoji mogućnost masovnog transporta putnika. Za realizaciju ovih ciljeva nužna je kvalitetnija saradnja federalne, a posebno kantonalnih vlada, u participiranju troškova koji inače prouzrokuje željeznički putnički saobraćaj kako kod nas tako i kod većine razvijenijih željezničkih regionalnih i evropskih kompanija", naglašavaju iz preduzeća Željeznice FBiH.
Kako je za Klix.ba istakla Senka Račić, glasnogovornica preduzeća Željeznice FBiH, u drugoj polovini 2016. godine očekuje se povećanje broja putnika, otvaranjem linija Sarajevo-Konjic-Sarajevo i Sarajevo-Čapljina-Sarajevo.
U međuvremenu, dok ne dočekamo revitalizaciju željezničkog saobraćaja u BiH, ulaganje u infrastrukturu i povećanje broja putnika brojat ćemo minute i sate kašnjenja vozova i sa divljenjem komentarisati udobnost, brzinu i kvalitet željezničkog saobraćaja u Evropi i svijetu.
Navijači iz Mostara uz Hrvatsku u Glasgowu, potvrdio je to transparent uz šahovnicu
