Prošla je 31 godina od "Dobrovoljačke": Iako je kolona JNA bila legitimna meta, braniteljima Sarajeva se sudi
Međutim, iako je od dešavanja u Dobrovoljačkoj prošla 31 godina, još se špekuliše o broju ubijenih pripadnika bivše JNA.
Politički predstavnici iz RS-a tvrde da je poginulo od devet do 42 osobe, dok Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, tvrdi da je poginulo šest osoba.
Tog 3. maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena tadašnjih vojnika Druge vojne oblasti i vojnika iz Kasarne Bistrik i zarobljenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića kojeg su pripadnici JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.
Tako je kolona vojnih vozila JNA, napuštajući Sarajevo, krenula iz kasarne na Bistriku, ali je zaustavljena u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Tada su odjeknuli pucnji, a u koloni je bila 261 osoba.
Uprkos naređenju da se obustavi vatra, kojeg je izdao general Armije BiH Jovan Divjak, u okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba.
U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Kukanjac potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine smrtno stradalo šest osoba.
"U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo. Poginuli su jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika ž Šokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, jedan potpukovnik Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba s tom komandom i ona je rekla: 'Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.' Znači šest osoba je stradalo, od 261", rekao je Kukanjac za RSE 2000. godine.
Iako je Tužilaštvo BiH je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka", prošle godine ponovo je pokrenut isti slučaj i trenutno se odvija sudski proces.
Optužnicom koju je 12. maja 2022. godine podigao Sud BiH, obuhvaćeni su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.
Uz optužnicu predloženo je saslušanje 277 svjedoka, kao i više vještaka, a priloženo je više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice.
Optuženi se terete da su u okviru svojih funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa svojim podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN-a.
Dodaje se da optuženi "nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršitelje ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, kao i da su pomagali počiniteljima nakon izvršenog zločina".
Tužilaštvo BiH je, podsjetit ćemo, naredilo 2018. ponovno otvaranje istrage protiv Ganića, Backovića, Efendića, Pušine i Emira Švrakića.
Istraga je nastavljena zbog sumnje da je počinjen ratni zločin, a odlukom je van snage stavljena ranija naredba o obustavljanju istrage od 17. januara 2012.
O Dobrovoljačkoj stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila legitimna vojna meta.
