Prošlo je 30 godina od sarajevske bitke u kojoj se branila Bosna i Hercegovina
Pripadnici Jugoslavenske narodne armije (JNA) i paravojne srpske jedinice su ujutro 2. maja 1992. pokušale zauzeti Sarajevo, a da su u tome uspjele, to bi vjerovatno značilo osvajanje cijele države.
Nakon granatiranja je uslijedio napad iz pravca Lukavice, Trebevića i Nedžarića. Posebno žestoka borba je bila u samom centru grada, na Skenderiji. Ratovalo se na prostoru koji je 150 metara udaljen od zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Snažnim i hrabrim otporom je onemogućeno da specijalne jedinice JNA planiranom akcijom zauzmu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Nakon što je došao sa mirovnih pregovora u Lisabonu, na Međunarodnom aerodromu Sarajevo vojnici JNA su 2. maja zarobili prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića. Odvezli su ga u Lukavicu odakle se telefonski javio u program Televizije Sarajevo (TVSA) koji je vodio Senad Hadžifejzović.
Izetbegović je tom prilikom razgovarao sa članovima Predsjedništva Ejupom Ganićem i Stjepanom Kljujićem. U programu se također telefonski obratio komandant Sarajevskog korpusa JNA Vojislav Đurđevac.
Poslije dugih i teških pregovora dogovorena je razmjena Izetbegovića za pripadnike JNA koji su zarobljeni u kasarni na Bistriku, a na čijem je čelu bio general Milutin Kukanjac. Prilikom razmjene 3. maja izbio je sukob u Dobrovoljačkoj ulici, sadašnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića, i tada je poginulo šest vojnika JNA.
Događaj iz Dobrovoljačke ulice će se pamtiti i po rečenici nedavno preminulog generala ARBiH Jovana Divjaka koja je obilježila posljednji rat: "Ne pucaj".
Tog dana Sarajevo je bilo pod snažnim napadom, a predvodili su ga pukovnik JNA Milan Šuput i major Marko Labudović. Agresorska vojska je zaustavljena na potezu od tadašnjeg Doma JNA, sadašnjeg doma Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, do zgrade Elektroprivrede Bosne i Hercegovine te na padinskim dijelovima grada.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 2. maja odbranjeno, ali je Sarajevo potpuno blokirano. Onemogućeno je kretanje ljudi, transport roba te su blokirani uzlazi i izlazi iz grada. U odbrani su tada učestvovali specijalna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova RBiH, Teritorijalna odbrana RBiH, Patriotska liga, Zelene beretke i drugi.
Tokom 1.460 dana duge opsade grada ubijeno je više od 12.000 građana i nanesena je ogromna materijalna šteta.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je zbog dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici podiglo optužnicu protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahte, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića, Mahira Žiška i Kerima Lučarevića. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nikada nije podiglo nijednu optužnicu protiv direktnih izvršilaca opsade Sarajeva.
