Protiv BiH se vode tri arbitražna postupka, vrijednost sporova 1,6 milijardi KM
Zakon je predviđao sankcije za odgovorne osobe u organima uprave ukoliko odbiju postupiti po zahtjevima PSBiH, a kazne za te osobe propisane su od 150 do 500 KM, te je Arnaut danas kazao da se dopunama ovog zakona trebao uvesti red u državnu službu.
Izjašnjavanje o izmjenama Izbornog zakona koje je predložio poslanik SDP-a Denis Bećirović odgođeno je danas na sjednici ove komisije budući da nije bilo predlagača, a zakon je predvidio ograničavanje pasivnog biračkog prava osuđenim osobama za ratne zločine.
"To znači da se zabrani osobama koje su osuđene za krivična djela ratnih zločina da budu birani ili imenovani na bilo koju javnu funkciju u BiH", pojasnio je Bećirović u obrazloženju ovog zakonskog prijedloga.
Bećirović je naveo da princip ograničenja biračkog pravima ima jake argumente u zemlji kakva je BiH jer su njeni građani pretrpjeli ogromna stradanja i genocid, a osuđeni ratni zločinci, nakon što su odslužili kaznu, postaju slobodni ljudi koji uživaju sva prava, uključujući i biračka prava.
Najviše rasprave među članovima Komisije izazvao je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upravi koji je predložilo Vijeće ministara jer je usvajanje ovog zakonskog rješenja amandmanom uvjetovala članica Komisije Aleksandra Pandurević (SDS).
Izjašnjavanje o zakonu je odgođeno za 30 dana da bi se pribavila dodatna mišljenja o amandmanu i zakonu. Naime, poslanici i delegati iz Republike Srpske traže da se u zakon ugradi član koji bi osigurao da pojedine institucije, poput Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), samostalno vrše unutrašnju organizaciju.
U obrazloženju amandmana je navedeno da je on uopćen čime bi se omogućilo da se na slične institucije također može primjenjivati ta odredba, a Pandurević je upozorila da ukoliko se želi osigurati podrška izmjenama ovog zakona, koji je već jednom oboren u Domu naroda, onda bi ovaj amandman trebao dobiti podršku.
Zatražila je i da Ministarstvo pravde BiH, paraleno s izmjenama ovog zakona, pristupi i izmjenama Zakona o ministarstvima.
Zakon inače predviđa da upravna inspekcija omogućava da se, uz neposredni, može vršiti i posredni inspekcijski nadzor uvidom u dokumentaciju više od 2.200 nevladinih organizacija koje su upisane u Registar Ministarstva pravde BiH.
Ovim zakonom omogućava se sistemska primjena Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, te se ograničava tehnički mandat i imenovanje vršilaca dužnosti uz mogućnost produženja za još tri mjeseca samo u naročito opravdanim slučajevima.
K znanju je primljena Informacija o pokrenutim arbitražnim postupcima protiv BiH i njenih institucija, a kako je obrazložio zamjenik pravobranioca BiH Mariofil Ljubić sve je poduzeto kako bi ovi sporovi bili okončani u korist zaštite interesa BiH.
U toku su tri arbitražna postupaka protiv BiH, čija vrijednost prelazi oko 1,6 milijardi KM, ali Ljubić je dodao da je u međuvremenu BiH suočena s još jednim novim zahtjevom i to potraživanje Elektroprivrede Hrvatske od Termoelektrane "Gacko".
"Obim ovih predmeta zahtijevat će formiranje dodatnog odjeljenja unutar Pravobranilaštva BiH, posebno jer je od izuzetne važnosti zaštititi interese BiH", istaknuo je Ljubić.
Rasprava o Nacrtu prijedloga o izmjenama i dopunama Poslovnika Predstavničkog doma odgođena je za narednu sjednicu Komisije
