Protiv Dragana Čovića podnesena krivična prijava zbog neprovođenja evropskih presuda, cilj je dovesti krivce pred sud

U krivičnoj prijavi Zornić je optužila Čovića za neprovođenje Evropskih presuda za ljudska prava, a o detaljima prijave nije govorila. No, istaknula je kako su sve pažljivo razmotrili prije nego što se odlučila na konačni korak.

"Ova odluka o prijavi protiv Dragana Čovića je sazrijevala, ona nije donesena preko noći, ni preko koljena. Pažljivo smo diskutovali, razmatrali, dogovarali, na kraju sam odlučila, napisala kaznenu prijavu i predala je u Tužilaštvo BiH jučer... O razlozima podnošenja prijave ne mogu govoriti, osim da je u pitanju nesprovođenje presuda ESLJP u mom predmetu, kao i u ostalim predmetima iz grupacije Sejdić-Finci", kazala je Zornić na današnjoj konferenciji za medije, koju je organizovala ovim povodom.

Istaknula je kako su činjenice protiv Čovića koje je navela u prijavi - nepobitne te je pojasnila kako je izgledala njena borba za dobijanje presude u Evropskom sudu za ljudska prava, a zatim i kasnija borba da ta presuda bude implementirana.

"Godine 2005. sam se obratila Evropskom sudu za ljudska prava, žaleći se i dokazujući diskriminatorne odredbe Ustava BiH, a posljedično Izbornog zakona. Prije svega, ja osporavam dejtonski Ustav BiH, prije svega preambulu u kojoj govorim da u BiH žive Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Ostali. Svi mi koji ne želimo da se opredijelimo za jedan od ova tri tora, spadamo u Ostale. Šta to znači? Jesmo li mi građani drugog reda? Da li imamo ikakva prava u svojoj domovini? Mi svi u principu smo Bosanci i Hercegovci jer se tako zove naša država, a svaka druga pripadnost je etnička i nacionalna pripadnost to ne isključuje. Sam postupak je trajao punih devet godina, ali je sud prihvatio moju aplikaciju. Devet godina sam strpljivo dokazivala da je naš Ustav diskriminatoran. U pravnom smislu nije bilo nikakvih zapreka da seta presuda odmah implementira, međutim u političkom smislu, to nije odgovaralo vladajućim strukturama, koje zasnivaju svoju vladavinu na etnonacionalističkim osnovama i činili su sve da spriječe implementaciju te moje presude", rekla je Zornić.

Ona je iskoristila i posljednji pravni lijek u Strazburu, koji je moguć apelantima, a to je komitet ministara Vijeća Evrope koji nagleda provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

"Oni su to proslijedili Vijeću ministara BiH, a Vijeće je tu tačku skinulo sa dnevnog reda radi 'protoka vremena', bez objašnjenja kakvog protoka i kakvog vremena", navela je Zornić, koja i u tom primjeru, između ostalog, vidi dokaz za postojanje opstrukcija provođenja presude koju je dobila.